Sve više ljudi se prebacuje na onlajn transakcije, računi se plaćaju bez direktnog kontakta sa šalterskim službenicima, kupuje se sa interneta, plaća karticama.
Nedavno su otkrivene lažne ankete na društvenim mrežama, kao i pokušaji „fišing” napada zloupotrebom imena Pošte i nekih drugih kurirskih službi.
Banke pokušavaju da zaštite svoje klijente od prevara i nepoželjnih aktivnosti i trude se da primjenjuju nove metode kako bi obezbijedile sigurnost onlajn bankarskih usluga, tako što ulažu u nove tehnologije kao što su vještačka inteligencija, biometrija (prepoznavanje lica, glasa i otiska prstiju) i bihejvioralna biometrija (profilisanje klijenata i njihove interakcije sa internet bankarstvom i uređajima).
Međutim, sve je to uzaludno, ako vi sami dijelite sopstvene osjetljive informacije.
Većina ljudi uglavnom ne razmišlja previše o tome koliko su ranjivi onlajn i u kolikoj mjeri je ugrožena njihova bezbjednost, a brojeve bankovnih kartica dijele kao da to nije njihov novac na tim računima. Jedan pogrešan klik može donijeti mnoštvo problema, koji mogu imati razorne posljedice ako postanete meta u virtuelnom svijetu. Kako da znate da li ste “previše otvoreni” i da li ste laki za hakovanje?
Pre svega vodite računa o tome da informacije ne dijelite nemarno, jer bi u tom slučaju sajber-kriminalci mogli lako da dobiju pristup vašem uređaju i instaliraju „trojanca” u njega ili da vaše lične podatke prodaju i proslijede drugim ljudima sa lošim namjerama, dajući im odrešene ruke da preuzmu vaš identitet kako bi vas opljačkali.
Fišing (phishing) je vrsta internet prevare koja se najčešće realizuje putem lažnih sajtova, imejl adresa, profila na društvenim mrežama, SMS-ova, Viber ili WhatsApp poruka. Cilj je prikupljanje ličnih i povjerljivih informacija, poput korisničkih imena, lozinki, brojeva kreditnih ili debitnih kartica i drugih osjetljivih podataka.
Višing (voice phishing) je oblik prevare u kojoj napadači putem telefonskih poziva ostvaruju kontakt i prikupljaju podatke. Prevaru možete prepoznati ukoliko poziv dolazi sa nepoznatog broja i traži vaše lične podatke. Često se pozivaoc predstavlja kao zaposleni banke ili neke druge finansijske institucije – banka nikada neće tražiti da dostavite lične podatke putem telefonskog poziva. U takvoj situaciji zatražite kontakt, a zatim isti provjerite pozivom na zvaničan broj institucije.
Smišing (SMS phishing) je oblik prevare u kojoj napadači koriste SMS poruke kako bi saznali vaše lične podatke. Prevaru možete prepoznati ukoliko SMS dolazi od nepoznatog pošiljaoca, sadrži skraćene URL adrese ili vas poziva da posetite neki sajt, a najčešće je čitava poruka obojena pretećim tonom i pominju se kazne ili zatvaranje računa ili naloga.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.