Prošla godina je bila treća najtoplija od početka mjerenja, a ključni uzrok visokih temperatura i dalje je ljudska aktivnost, prije svega sagorijevanje fosilnih goriva, saopštila je danas Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Organizacija navodi da je u trogodišnjem periodu od 2023. do 2025. godine, obilježenom izuzetno visokim temperaturama, prosječno odstupanje u odnosu na predindustrijski nivo iznosilo 1,48 stepeni Celzijusa.
Ekonomske posljedice rasta globalnih temperatura
Rast globalnih temperatura ima sve izraženije ekonomske posljedice, posebno kroz povećanje troškova ekstremnih vremenskih događaja, poremećaje u lancima snabdijevanja i pritisak na poljoprivredu i energetiku.
Učestaliji toplotni talasi i suše utiču na pad prinosa u poljoprivredi, rast cijena hrane i veću volatilnost na robnim tržištima, dok ekstremne vremenske pojave povećavaju troškove osiguranja i opterećuju javne budžete kroz češće intervencije i obnovu infrastrukture.
Prognoze i Pariski sporazum
Većina korišćenih skupova podataka rangira 2025. kao treću najtopliju godinu, dok je manji broj procjena svrstava na drugo mjesto, prenosi “Gardijan”.
Podaci Evropske klimatske službe Kopernikus ukazuju da bi prag Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni, koji se mjeri u prosjeku tokom 30 godina, mogao biti probijen i prije kraja decenije, znatno ranije nego što se očekivalo 2015. godine, kada je sporazum potpisan.
Direktor Kopernikusove službe za klimatske promjene Karlo Buontempo izjavio je da je, prema sadašnjim trendovima, probijanje tog praga neizbježno, tako da se treba fokusirati na smanjenje trajanja i razmjera njegovog prekoračenja, kao i na ublažavanje posljedica po ekonomiju i društvo.
Uticaj El Ninja i dugoročno zagrijevanje
Naučnici navode da je prirodni klimatski fenomen El Ninjo doprinio naglom rastu temperatura u 2023. i 2024. godini, ali da je njegov uticaj oslabio tokom 2025, zbog čega ta godina pruža jasniji uvid u dugoročno zagrijevanje koje su prouzrokovali ljudi.
Antarktik je u 2025. zabilježio najtopliju godinu, Arktik drugu najtopliju, dok je obim morskog leda u februaru pao na najniži nivo od početka satelitskih mjerenja sedamdesetih godina.
Stručnjaci upozoravaju da nastavak rasta emisija znači da su opasne klimatske promjene već stigle, bez jasnih naznaka da je svijet spreman da odgovori na ovaj izazov.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.