Kada je riječ o šećeru i zdravlju, izgleda da nije presudno samo koliko ga unosimo, već i kako.
Nove studije pokazuju da šećer u tečnom obliku, iz gaziranih pića, energetskih napitaka i voćnih sokova, ima štetniji uticaj na organizam od šećera koji dolazi iz poslatica.
Telo različito reaguje na šećer iz napitka i šećer iz čvrste hrane.
Brojne studije su do sada pokazale da prekomjerni unos šećera vremenom šteti zdravlju, ali ono što je naučnike iznenadilo jeste kolika je razlika u efektima u zavisnosti od toga da li šećer pijemo ili ga jedemo.
Ispostavlja se da jedna čaša slatkog napitka može biti opasnija od čvrstih poslastica, čak i kada je ukupan unos šećera sličan.
Šećerna pića i rizik od dijabetesa
Nedavna velika studija analizirala je podatke više od pola miliona ljudi kako bi utvrdila vezu između izvora šećera i rizika od dijabetesa tipa 2.
Rezultati jasni
Kada šećer dolazi iz napitaka, bilo da je riječ o gaziranim pićima ili voćnim sokovima, rizik od dijabetesa tipa 2 raste značajno više nego kada se šećer unosi iz drugih izvora.
Nakon što su uzeti u obzir indeks tjelesne mase, ukupni unos kalorija i životne navike, pokazalo se da svaka dodatna čaša od 350 mililitara zaslađenog napitka dnevno povećava rizik od dijabetesa za oko 25 odsto.
S druge strane, ukupan unos šećera iz čvrste hrane nije pokazao isti negativan rezultat.
Sličan obrazac pojavio se i u jednom istraživanju o kardiovaskularnom zdravlju. Naučnici su analizirali ishranu skoro 70.000 učesnika iz dvije velike studije koje su trajale decenijama.
Upoređivane su tri grupe izvora šećera: Slatki prelivi poput meda, poslastice i zaslađena pića i ovdje su se kao najproblematičnija izdvojila upravo pića.
Redovno konzumiranje zaslađenih napitaka bilo je povezano sa većim rizikom od niza ozbiljnih oboljenja, uključujući moždani udar, srčanu insuficijenciju, atrijalnu fibrilaciju i aneurizmu trbušne aorte.
Nasuprot tome, umjereno uživanje u slatkim poslasticama nije nosilo isti rizik. Zapravo, oni koji su povremeno jeli slatkiše imali su bolje zdravstvene ishode od onih koji su šećer u potpunosti izbjegavali.
Zašto je šećer iz čaše “jači”?
Ključna razlika leži u načinu na koji tijelo obrađuje šećer. Zaslađena pića isporučuju velike količine izolovanog šećera odjednom, što dovodi do naglog skoka šećera u krvi.
Takav “udar” opterećuje jetru, podstiče nagomilavanje masti u njoj i pogoršava insulinsku rezistenciju.
S druge strane, kod čvrste hrane, šećeri koji dolaze uz vlakna, proteine i masti (u voću, mliječnim proizvodima ili žitaricama) apsorbuju se sporije, pa organizam ima više vremena da reaguje.
Zanimljivo je i da se voćni sok, iako se često navodi kao “zdrav izbor”, u studijama nije pokazao mnogo bolje od gaziranih pića.
Zbog koncentrovanog sadržaja šećera i nedostatka vlakana, sok se metabolički ponaša slično kao slatka gazirana pića, te zato nije preporučljiva zamjena za cijelo voće.
Umjesto strogih zabrana, stručnjaci sugerišu da bi buduće preporuke o ishrani trebalo da prave jasniju razliku između šećera koji pijemo i onog koji jedemo.
Jer, kako pokazuju podaci, nije svaki slatki zalogaj isti, a često upravo “zdravija” slatka opcija koju popijemo može napraviti veći problem.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.