Većina nas svake godine od sredine novembra pa do sredine januara priušti sebi čitav niz svečanih ručkova ili večera uz svako moguće pretjerivanje u hrani i piću.
Za to vrijeme se “napunimo” kalorijama, alkoholom, kofeinom i nagutamo svog ili tuđeg duvanskog dima, a pored toga smanjimo i fizičke aktivnosti. Kada prođu praznici, negdje oko 15. januara, upitamo se: “Šta sad?”
Nezdrave navike i još gora ishrana donosi nam nagomilavanje masnih naslaga i povećanje broja slobodnih radikala u našem organizmu.
Zato vam donosimo nekoliko savjeta kako da se vratite u normalno stanje i uvedete režim zdrave ishrane poslije praznika.
Zapamtite: Brze dijete ne pomažu
Rigorozna dijeta (pogotovu kratkorajna) neće nam mnogo pomoći, jer ćemo iscrpjeti organizam i natjerati svoje tijelo da se odupre ovoj nagloj promjeni tako što će pojačano čuvati stečene kalorije i nagomilano salo.
Preporučujemo dijetu “na duge staze”: smanjite unos kalorija, smanjite unos masne (kalorične) hrane i smanjite količinu alkoholnih napitaka.
Obroci treba da budu češći a manje obilni. Jedite više voća i povrća i pijte više sokove i čajeve. Pijte mlijeko ili jogurt kako biste razblažili ili uništili unesene nezdrave sastojke.
Alkohol ostavite po strani ili smanjite
Smanjite unos alkoholnih pića ili prestanite neko vrijeme sa njima. Pijte sokove, čajeve ili mineralnu vodu (slabo gaziranu) kako biste razblažili sve one štetne sastojke koje ste konsumirali tokom proslava.
Šetajte svaki dan
Smanjite dužinu boravka u zatvorenim i zadimljenim prostorijama. Šetajte po čistom vazduhu (park, šuma, priroda, obala) kako biste detoksikovali tijelo od duvanskog dima i smoga.
Spavanje je izuzetno bitno
Kada prođu praznici, pokušajte da se organizujete tako da uveče ranije legnete i da ponekad popodne dremnete, jer je san jedno od najboljih sredstava za smanjenje stresa i okrepljenje organizma.
Šta kasnije?
Navedene savjete trebalo bi primjenjivati što duže poslije praznika i uvijek misliti o njima. Za dobro zdravlje neophodno je sebi stalno ponavljati (iako ste to više puta čuli i pročitali): što manje masne kalorične hrane i slatkiša, što manje alkoholnih i gaziranih napitaka, što više voća i povrća, što manje vještačke hrane i grickalica, što više vlaknaste hrane (mahunarke i integralne žitarice), što više ribe i koštunjavog voća, što više tečnosti i što više umjerenih fizičkih aktivnosti.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.