Dok se Bosna i Hercegovina bori za energetsku nezavisnost, strateški projekat gasnog povezivanja sa Hrvatskom ponovo je u centru političkih previranja.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, prebacila je lopticu odgovornosti na Vladu Federacije BiH, ali i na resorno ministarstvo, ukazujući na niz proceduralnih propusta koji koče realizaciju ovog ključnog projekta.
Podrška strateškom projektu
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto , oglasila se povodom aktuelnih dešavanja u vezi sa „Južnom interkonekcijom“.
Naglasila je da podržavaju ovaj „strateški projekat“ o kojem se danas razgovaralo na sjednici Savjeta ministara, ali je i navela „krivce“ zbog kojih realizacija kasni.
– Želim istaći da je na 103. sjednici, održanoj 25. februara, Savjet ministara BiH razgovarao o projektu Južne plinske interkonekcije kao strateškom projektu koji će osigurati energetsku stabilnost.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine u potpunosti podržava projekt Južne plinske interkonekcije, čija realizacija zahtijeva potpunu usklađenost djelovanja s drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini – naglasila je Krišto u uvodu.
Podsjeća kako je Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 11. sjednici, održanoj 11. maja 2023. godine, razmotrio Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ i dao punu podršku ovom projektu.
Čeka se potez Federacije BiH
Prema njenim riječima, ključni koraci su sada na Parlamentu Federacije.
– Savjet ministara BiH je tada pozvao Vladu FBiH da hitno predloži Parlamentu FBiH zakonsko rješenje, a u cilju ubrzavanja aktivnosti za realizaciji projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“.
Za nastavak aktivnosti Savjeta ministara BiH neophodno je da Parlament Federacije BiH hitno usvoji izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, s ciljem prilagođavanja modela realizacije projekta i omogućavanja učešća inostranih investitora kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo.
Na temelju ovih izmjena Vlada FBiH bi bez odlaganja trebala dostaviti inicijativu za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, a kako je to propisano Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora – istakla je Krišto.
Kritike na račun Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa
Međutim, predsjedavajuća navodi da ni ministar Staša Košarac nije u potpunosti izvršio svoj dio zadatka.
– Radi potpunog informisanja javnosti, važno je naglasiti da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH dana 2. februara 2026. godine u proceduru uputilo materijal koji je gotovo istovjetan onome koji je Savjet ministara BiH razmatrao 2023. godine.
Predmetni materijal nije usklađen s novim aktivnostima u Federaciji BiH. Međutim, iako se radi o gotovo istovjetnom tekstu, materijal u ovoj formi, zbog neusklađenosti predloženih zaključaka i Nacrta osnova, nije spreman za upućivanje u daljnju proceduru, te je potrebno izvršiti korekcije i pribaviti pozitivno mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo, o čemu je obaviješteno Ministarstvo – podvukla je Krišto.
Na kraju je poručila da će projekat „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ osigurati Bosni i Hercegovini energetsku stabilnost putem alternativnog pravca snabdijevanja gasom, koji vodi od LNG terminala na hrvatskom ostrvu Krku.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.