Iako je broj izdatih radnih dozvola za Sloveniju u padu u odnosu na rekordne godine, podaci za proteklu godinu i dalje su alarm za uzbunu.
Samo putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u Sloveniju je poslato 5.121 novih radnika, što je brojka ravna ukupnom stanovništvu Kostajnice, dok domaći poslodavci rješenje traže u masovnom uvozu radne snage iz Azije.
Slovenija i Njemačka i dalje glavni magneti
Agencija za rad i zapošljavanje BiH i tokom prošle godine bila je ključni posrednik u odlasku naših građana.
Dok su u Sloveniju mogli otići radnici svih profila, u Njemačku se isključivo odlazilo putem programa za medicinske tehničare sa srednjom stručnom spremom.
Ukupna statistika za Sloveniju izgleda ovako:
- Ukupno izdatih dozvola: 12.295
- Produžene dozvole: 7.174
- Nove radne dozvole (prvi put): 5.121
Kada je riječ o Njemačkoj, putem zvanične agencije zaposlena su 64 medicinska radnika. Važno je napomenuti da ovi brojevi ne obuhvataju one koji u inostranstvo odlaze u vlastitoj režiji, što ukupnu cifru čini znatno većom.
Zašto brojke padaju?
U prethodnim godinama „štancano“ je i do 18.000 radnih dozvola godišnje. Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Zoran Škrebić, smatra da su dva ključna razloga za trenutni pad:
- Zasićenje: Veliki broj građana je već ranije otišao.
- Ekonomska kriza: Recesija u Evropi smanjila je potražnju, a mnogi koji dobiju slovenačke papire zapravo rade u Austriji, Njemačkoj ili Italiji.
– Suludo je da na nivou BiH postoji agencija koja posreduje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu u situaciji kada imamo hronični nedostatak radne snage kod kuće – poručio je Škrebić za „Glas Srpske“.
Uvoz radnika iz Indije, Nepala i Turske
Dok domaći radnici odlaze, BiH je postala destinacija za radnike sa dalekih tržišta. U 2025. godini izdate su ukupno 6.702 radne dozvole strancima, a struktura po djelatnostima jasno pokazuje gdje je situacija najkritičnija:
| Sektor | Broj izdatih dozvola |
| Građevinarstvo | 1.672 |
| Prerađivačka industrija | 1.170 |
| Uslužne djelatnosti | 697 |
| Trgovina | 675 |
| Ugostiteljstvo i turizam | 588 |
Najviše stranih radnika u BiH dolazi iz Indije (933) i Nepala (831), a značajan broj dozvola izdat je i državljanima Turske.
Kako zadržati radnike?
Poslodavci naglašavaju da rješenje nije jednostrano. Potrebna je kombinacija faktora:
- Tehnološki razvoj: Ulaganje u opremu kako bi se podigla produktivnost i omogućile veće plate.
- Reforma obrazovanja: Direktno povezivanje škola sa potrebama tržišta rada.
- Sigurnosne provjere: Otvaranje tržišta za strance uz stroge kontrole onih koji dolaze.
Bez ovih koraka, borba sa platama koje nude Slovenija ili Austrija ostaće unaprijed izgubljena bitka za domaće privrednike.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.