Đurđevdan je jedna od najvećih slava, a ovaj dan prati mnoštvo zanimljivih starih narodnih vjerovanja. Naime, opšte je poznato da je ovo praznik s mnogo običaja, magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, a mnoga vjerovanja su u narodu postojala i prije nego što smo primili hrišćanstvo. A evo šta stari kažu – kakva će biti godina ako za Đurđevdan padne kiša.
Danas se slavi Đurđevdan, a Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog slovenskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Za ovaj dan vezuju se mnoga narodna vjerovanja, a evo kakva će biti godina ako za Đurđevdan padne kiša.
Naime, vjerovalo se da ako je na Đurđevdan vedro, biće plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, ljeto će biti sušno. Kaže se u Srbiji da koliko nedjelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
Postoji vjerovanje da je Đurđevdan idealan za izvođenje rituala kojima se skidaju čini, tjera crna magija i otklanjaju uroci nabačeni tokom prethodnih pet mjeseci. U tu svrhu najčešće se izvodi “ritualno umivanje”: oko posude u kojoj se farbalo prvo uskršnje jaje (crveno, naravno), obmotaju se stručci kukureka, omana i ljošćana, a potom se u nju naspe voda i ostavi da prenoći na kućnom pragu ili pored neke biljke, tako da se zorom u nju slije i rosa.
Tom vodom se na Đurđevdan umivaju svi ukućani kako bi sa sebe “skinuli čini”, uz misao da dobro pobjeđuje zlo.
Takođe, uoči slave, ispred kuće treba ostaviti dva-tri stručka omana, pa ih, kada se narose, unijeti u sobu i okačiti da se suše.
Osušena biljka kasnije se koristi prilikom izvođenja raznih ljubavnih rituala, a vjeruje se i da čudesnu moć ima i bosiljak koji je u noći pred Đurđevdan pokupio rosu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.