Čuvanje ostataka hrane često otvara isto pitanje u svakom domaćinstvu – da li je bolje koristiti plastičnu ili aluminijumsku foliju?
Bilo da čuvate večeru za kasnije ili želite da održite voće svježim, pravi izbor zavisi isključivo od vrste hrane, a pogrešna odluka može dovesti do prelaska štetnih hemikalija u vaš obrok.
Stručnjak za bezbjednost hrane James Rogers iz magazina Consumer Reports objašnjava da ne postoji univerzalno rješenje, već da izbor folije treba prilagoditi namirnicama koje čuvate, piše The Kitchen.
Rodžers, koji već deceniju obrađuje ova pitanja u pomenutom časopisu, ističe da oba materijala imaju potencijalne nedostatke i da postoje namirnice koje ne treba čuvati ni u jednom od njih, prenosi Indeks (Index.hr).
Kada koristiti plastičnu foliju i šta izbjegavati?
Jedna od ključnih kategorija je masna hrana, koju nikako ne bi trebalo umotavati u plastičnu foliju. Rodžers objašnjava da hemikalije iz folije mogu da pređu u hranu, što posebno važi za masne namirnice.
Takođe, on ističe da je oslobađanje hemikalija još vjerovatnije ako zagrijavate hranu u plastičnoj foliji, tako da je to svakako nešto što treba izbjegavati.
Stručnjak je objasnio i razliku između komercijalne i kućne plastične folije:
- Komercijalna folija za pakovanje: Često se pravi od polivinilhlorida (PVC) i sadrži aditive poput plastifikatora kao što su ftalati ili BPA, za koje su studije pokazale da mogu imati štetne efekte.
- Kućna plastična folija: Srećom, većina folija za kućnu upotrebu napravljena je od polietilena i ne sadrži ove opasne hemikalije. Rodžers preporučuje da prilikom kupovine obavezno provjerite ambalažu i tražite oznake poput „bez BPA“ ili „bez ftalata“.
Kada je aluminijumska folija opasan izbor?
Govoreći o aluminijumskoj foliji, Rodžers ističe da je niz nedavnih studija pokazao da hemikalije mogu da se ispiraju iz nje u hranu.
Ovo je još izraženije kada se hrana zagrijava u direktnom kontaktu sa aluminijumom. Iako se aluminijumska folija ne smije koristiti u mikrotalasnoj pećnici, ona se često koristi za podgrijavanje u rerni ili pečenje, čega bi ljudi morali biti svjesni.
Takođe, vjerovatnoća hemijskog ispiranja je znatno veća ako u aluminijumsku foliju umotate kiselu ili slanu hranu.
Prema riječima Rodžersa, kiselost i slanost ovih namirnica izazivaju hemijsku reakciju koja oslobađa aluminijum iz folije. Ova reakcija može promijeniti ukus i izgled hrane, a kao primjere namirnica iz ove kategorije naveo je:
- Paradajz,
- Citrusno voće (agrume),
- Marinade.
Dodatni savjeti za bezbjedno skladištenje hrane
Pošto i plastika i aluminijumska folija mogu da ispuštaju hemikalije, važno je ograničiti vrijeme skladištenja hrane u njima, savjetuje Rodžers.
On takođe preporučuje da se minimizira direktan kontakt hrane sa folijom. Na primjer, ukoliko ste u mogućnosti, bolje je da pokrijete sam vrh posude tako da folija uopšte ne dodiruje hranu.
Zaključak: Šta je na kraju bolji izbor?
Ukratko, pravilo glasi: masnu hranu je bolje čuvati u aluminijumskoj foliji, dok je plastična folija bolji izbor za kiselu ili slanu hranu.
Kada bi morao da bira između ove dvije opcije, Rodžers navodi da bi lično izabrao plastičnu foliju, ali pod uslovom da hrana nije masna. Međutim, ukoliko postoji mogućnost izbora treće opcije, njegov definitivni favorit i najbolji izbor bio bi — staklo.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.