Razlika između vožnje brzinom od 90 i 130 kilometara na čas ne ogleda se samo u tome koliko ćete brže stići do željene destinacije.
Ona ostavlja daleko veće posljedice na vaš motor, rezervoar i novčanik nego što to djeluje na prvi pogled. Iako uglađen rad motora i stabilnost savremenih automobila stvaraju privid da ubrzanje ne mijenja mnogo toga, u pozadini se odvija ozbiljna matematička borba sa fizikom, piše Mondo.
Zabluda o ravnomjernom trošenju goriva
Mnogi vozači žive u uvjerenju da stabilno ponašanje automobila i tiha kabina znače da razlika između 100 i 130 km/h nije dramatična, ali tu leži jedna od najvećih zabluda u saobraćaju. Kada kazaljka na instrument tabli počne da raste, potrošnja goriva ne raste ravnomjerno.
Nakon određene granice, ona skače znatno brže zbog nevidljivog neprijatelja sa kojim se bori svako vozilo – otpora vazduha.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva energetike SAD, većina automobila sa benzinskim motorima postiže svoju maksimalnu efikasnost pri brzini od oko 88 km/h. Na toj granici agregat radi optimalno, dok strujanje vazduha još uvijek nema presudan uticaj na ekonomičnost.
Međutim, kada se brzina poveća na oko 120 km/h, situacija se drastično mijenja. Proračuni jasno pokazuju da automobil tada može da potroši približno 25% više goriva nego pri nižoj brzini. U praksi, vozilo koje troši oko 6 litara na 100 kilometara u mirnom prigradskom saobraćaju, na auto-putu veoma lako može da dostigne potrošnju od 7,5 ili čak 8 litara.
Ova razlika na dugim putovanjima postaje itekako osjetna. Ako na godišnjem nivou prelazite 20.000 kilometara, a dobar dio te kilometraže otpada na auto-puteve, ovaj dodatni izdatak može značiti stotine evra više za gorivo svake godine.
Zakoni fizike: Brzina na kvadrat četvorostruko povećava otpor
Glavni krivac za nagli skok potrošnje zapravo nije sam motor. Većina ljudi instinktivno pretpostavlja da veća potrošnja dolazi isključivo zbog rada motora na višim obrtajima, ali to je samo djelimično tačno. Dok se automobil kreće, on ispred sebe konstantno gura ogromnu masu vazduha koja pri visokim brzinama počinje da djeluje gotovo kao nevidljivi zid.
Fizičari ovaj proces opisuju kao aerodinamički otpor, koji ne raste proporcionalno brzini. Ukoliko povećate brzinu za 10%, otpor se neće povećati za istih 10%, jer je u matematičkoj formuli brzina uključena na kvadrat:
To u praksi znači da ako se automobil kreće dvostruko brže, otpor vazduha postaje približno četiri puta veći, piše Mondo.
Zbog toga moderni automobili, a posebno najnoviji električni modeli i hibridi, izgledaju potpuno drugačije od onih od prije dvije ili tri decenije. Svjetski proizvođači kao što su:
- Tesla
- Mercedes-Benz
- Hyundai
- Lucid
- BMW
ulažu ogroman novac u aerodinamičke tunele kako bi ublažili ovaj efekat. Konstruktorska rješenja poput manjih rešetki hladnjaka, zaobljenih linija karoserije, kvaka koje se uvlače u vrata i potpuno pokrivenog podvožja imaju samo jedan cilj – smanjenje otpora vazduha, što kod pojedinih modela donosi na desetine kilometara dodatnog dometa.
Električni automobili prve žrtve brzine
Ovaj efekat je još izraženiji i vidljiviji kod električnih vozila. Kod automobila na benzin dio povećane potrošnje ostaje djelimično skriven zbog visoke energetske gustine samog goriva, dok je kod električnih vozila svaki dodatni potrošeni kilovat-čas uočljiv gotovo momentalno na instrument tabli.
Zato električni automobil sa realnim dometom od oko 500 kilometara može da izgubi između 20 i 30% svoje autonomije ukoliko na auto-putu održava konstantnu brzinu od 130 do 140 km/h. Prosto smanjenje brzine sa 140 na 120 km/h može im obezbijediti uštedu jednog kompletnog punjenja tokom dugih putovanja.
Da li se žurba i jurnjava na drumu zaista isplate?
Postavlja se logično pitanje – da li vrijedi voziti brže? Ako je pred vama putovanje od 300 kilometara i vozite prosječnom brzinom od 100 km/h, put će trajati tačno tri časa. Ako povećate brzinu na 120 km/h, teoretski ćete stići oko pola sata ranije.
Međutim, tih 30 minuta uštede ima svoju jasnu cijenu. Pored znatno veće potrošnje goriva, brža vožnja sa sobom povlači:
- veće opterećenje i habanje guma,
- više radne temperature motora,
- izraženiju buku u samoj kabini,
- značajno povećanje rizika od saobraćajnih nezgoda.
Zato stručnjaci za ekonomičnu vožnju naglašavaju da raspon između 90 i 110 km/h nudi najbolji mogući balans između vremena provedenog na putu, udobnosti vožnje i potrošnje goriva.
Bez obzira na to koliko automobili postaju moderni, efikasni i pametni, zakone fizike niko ne može da promijeni. Što brže vozite, potrebno je više energije da se savlada otpor vazduha. Najjeftiniji i najlakši način da smanjite potrošnju goriva nisu specijalni aditivi ili skupi dodaci, već jednostavno smanjenje brzine za 10 ili 20 kilometara na čas. Možda ćete stići nekoliko minuta kasnije, ali ćete znatno rjeđe posjećivati benzinske pumpe.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.