Zvanični statistički podaci za ljeto 2026. godine pokazuju da godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj iznosi 6,8 odsto, ali ekonomska stvarnost na terenu je potpuno drugačija.
Dok statističari nižu procente, građani kroz svakodnevnu kupovinu proživljavaju nezapamćen udar na novčanike, upozoravajući da je sa trenutnim mjesečnim primanjima preživljavanje postalo nemoguća misija, piše Srpskainfo.
Čitaoci očajni: „U vječnom smo minusu i jedva preživljavamo“
Reagujući na konstantna poskupljenja, izvještaje o sindikalnoj potrošačkoj korpi, ali i na pompezne vijesti o povećanju plata i penzija, građani u svojim komentarima otvoreno upozoravaju na dramatičan pad životnog standarda.
Jedan od čitalaca portala Srpskainfo slikovito je opisao svakodnevicu prosječnog radnika, navodeći da mu od plate ne ostane apsolutno ništa.
– I ne samo da ne ostane, nego smo u vječnom minusu. U Republici Srpskoj se ne živi, nego se jedva preživljava i umire od gladi, bijede i neimaštine – očajan je ovaj čitalac Srpskainfo.
Gavran objašnjava paradoks: Zašto zvanični brojevi kriju stvarno stanje
Ekonomista Igor Gavran objašnjava da statistika može biti matematički precizna, ali da njena metodologija u praksi potpuno zamagljuje realno stanje i socijalnu sliku u društvu.
– Podaci o inflaciji matematički i statistički mogu biti sasvim realni, ali da opet ne odražavaju stvarnost. Imamo posljednjih mjeseci pad cijena goriva i to bi sad neko statistički mogao obračunati da je uticalo na smanjenje ili usporavanje inflacije. A u suštini, cijene svega ostalog se nisu promijenile na niže – jasan je Gavran.
U obračun ulazi luksuz, dok hrana divlja
Ključni problem i razlog zašto građani imaju osjećaj da ih institucije varaju leži u samoj strukturi proizvoda koji se uzimaju u obzir prilikom izračunavanja opšte stope inflacije. Zvanična potrošačka korpa za mjerenje inflacije, naime, ne pravi razliku između osnovnih životnih namirnica i luksuzne robe.
– U inflaciju ulaze i cijene novih automobila i cijene svih mogućih luksuznih proizvoda, kao i cijene hrane. Znamo da većina građana najveći dio svojih troškova ima upravo za hranu, komunalije, električnu energiju i slično.
Znači, čak i ako statistika formalno ne laže, suštinski laže. Jednostavno, stvarna inflacija koju građani osjećaju i gdje najviše troše novac je puno veća od onoga što ovi brojevi pokazuju – zaključio je Gavran.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.