Početak školske godine često donosi temperaturu, kašalj i začepljen nos, a roditelji odgovore sve češće traže na Googleu, društvenim mrežama i uz pomoć AI alata. Problem nastaje kada opšta informacija postane zamjena za stručnu procjenu konkretnog djeteta.
Internet je pun savjeta, ali ne i konteksta
Djeca u prosjeku imaju pet do osam prehlada godišnje, pa početak školske godine često brzo donese prve zdravstvene tegobe.
Roditelji tada mogu za nekoliko minuta pronaći brojne savjete o snižavanju temperature, lijekovima, doziranju i tome kada je potreban pregled.
Međutim, stručna procjena uzima u obzir dob i težinu djeteta, simptome, terapiju i moguće rizike.
Zdravstvena pismenost sve je važnija tema i za Međunarodnu farmaceutsku federaciju (FIP). Njeno istraživanje iz 2025. godine obuhvatilo je 149 farmaceuta iz 52 zemlje, a 72 odsto ispitanih učestvovalo je u javnozdravstvenim inicijativama tokom prethodne godine.
Najčešće su se one odnosile na sigurnost i pravilnu primjenu lijekova, zarazne bolesti i vakcinaciju, kao i upravljanje hroničnim bolestima.
FIP farmaceute vidi kao lako dostupne stručnjake koji građanima mogu pomoći da bolje razumiju zdravstvene informacije.
Informacija je svuda, ali procjena nije
Svjetska zdravstvena organizacija za preplavljenost informacijama, među kojima se šire i netačne ili obmanjujuće tvrdnje, koristi termin „infodemija“.
Roditeljima je taj fenomen dobro poznat. Jedan video preporučuje sirup, drugi „prirodni antibiotik“, treći visoke doze vitamina, dok pretraživač nudi čitav niz različitih odgovora.
– Informaciju danas možemo pronaći gotovo svuda. Stručna procjena pomaže da utvrdimo da li je ona tačna, relevantna i sigurna za konkretnog pacijenta – kaže prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Problem nije nužno u tome da je svaka informacija na internetu pogrešna. Često joj jednostavno nedostaje kontekst.
Dva lijeka različitog naziva mogu sadržavati istu aktivnu supstancu, pa roditelj koji ih kombinuje može nenamjerno ponoviti isti sastojak.
Doza za dijete može zavisiti od težine, dok određeni lijek može biti neodgovarajući zbog druge terapije, alergije ili zdravstvenog stanja.
– AI i drugi digitalni alati mogu biti dobar početak za informisanje. Rizik nastaje kada opći odgovor sa ekrana postane individualni zdravstveni savjet – navodi Crnogorac.
Zašto je farmaceut važan?
Ovakve situacije otvaraju i šire pitanje položaja farmaceuta u zdravstvenom sistemu.
Iako važeći propisi u FBiH apotekarsku djelatnost prepoznaju kao dio zdravstvene zaštite, prostor za snažnije zakonsko prepoznavanje savremene uloge farmaceuta i dalje postoji.
U evropskim zdravstvenim sistemima farmaceuti sve češće učestvuju u praćenju terapije, prevenciji, ranom prepoznavanju zdravstvenih rizika i podršci pacijentima sa hroničnim bolestima, kao i u upućivanju pacijenata prema drugim zdravstvenim profesionalcima.
Jasnije definisanje njihovih kompetencija i usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite moglo bi omogućiti da njihovo znanje bude bolje iskorišteno, a građanima stručna pomoć dostupna ranije i bliže mjestu gdje žive.
– Apoteka je jedno od najdostupnijih mjesta zdravstvenog sistema. Farmaceut može pomoći da se lijek koristi pravilno i prepoznati trenutak kada samoliječenje treba završiti, a pacijenta uputiti ljekaru – ističe Crnogorac.
Ekran može biti samo početak
Niko neće prestati da guglа simptome, pita AI ili prati savjete na društvenim mrežama.
Važnije je znati gdje završava opšta informacija, a počinje odluka koja može uticati na zdravlje.
– Tehnologiju ne treba posmatrati kao protivnika. Ona može pomoći ljudima da se bolje informišu, ali odluke o lijeku moraju uzeti u obzir konkretnu osobu – zaključuje Crnogorac.
U sezoni povratka u škole, prehlada i povišenih temperatura, pravilo je jednostavno: ekran može pomoći da prepoznamo pitanje, ali dileme o lijeku, dozi ili simptomima treba provjeriti sa zdravstvenim stručnjakom.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.