Usred kalifornijske pustinje postoji naselje bez struje, vodovoda, kanalizacije i odvoza smeća.
Ipak, u Slab Cityju nema ni stanarine, pa tamo zimi boravi i do nekoliko hiljada ljudi, iako je zemljište državno, a stanovnici formalno bespravni stanari.
Naselje niklo na ostacima vojne baze
Slab City nalazi se na oko 260 hektara državnog zemljišta, na betonskim pločama koje su ostale iza napuštene vojne baze.
Tokom Drugog svjetskog rata na tom mjestu bila je baza američkih marinaca. Nakon što je raspuštena 1946. godine, drvene zgrade su uklonjene i prenesene u obližnji grad, ali su betonski temelji ostali u pustinji.
Ubrzo su na njih počeli pristizati ljudi sa prikolicama. Imali su gotovu podlogu za svoje domove, a do njih su vodile ceste koje je napravila vojska.
Tako je nastao Slab City.
Struju proizvode sami, vodu dovode iz drugog grada
U Slab Cityju nema klasične infrastrukture. Ko želi struju, mora da je proizvede sam.
Najčešći izbor su solarni paneli, dok pojedini stanovnici koriste i generatore. Neki su napravili ozbiljne sisteme za skladištenje energije, uključujući velike baterije iz starih telekomunikacijskih uređaja.
Jedan od stanovnika, poznat kao Solarni Majk, još od osamdesetih godina iz svoje prikolice prodaje i postavlja solarne panele.
Voda je druga priča. Ona se doprema iz obližnjeg Nilanda i dijeli kod plave prikolice koja služi kao svojevrsni mjesni centar.
Za kupanje postoji jedan zajednički tuš, koji se puni vodom iz obližnjeg toplog izvora.
Ljeti skoro 50 stepeni, zimi hiljade stanovnika
Broj ljudi u Slab Cityju drastično zavisi od godišnjeg doba.
Tokom ljeta temperature se penju blizu 50 stepeni, pa većina stanovnika odlazi. Tada u naselju ostaje svega stotinjak do dvjesto ljudi.
Zimi je slika potpuno drugačija.
Tada u pustinju stižu ljudi sa prikolicama iz hladnijih dijelova SAD, pa broj stanovnika može da naraste na nekoliko hiljada.
Osamdesetih godina broj je nakratko dostigao čak oko 15.000 ljudi, nakon što su časopisi o kampovanju objavili da se na tom mjestu može boraviti besplatno.
Nisu svi ovdje zbog slobode
Slika Slab Cityja kao utočišta za umjetnike i ljude koji su svjesno pobjegli od sistema samo je dio priče.
Tamo žive umjetnici i ljudi koji su izabrali život izvan uobičajenih pravila, ali i penzioneri sa malim primanjima, invalidi, veterani i ljudi bez doma.
Za dio stanovnika razlog nije nikakva velika životna filozofija, već jednostavna računica.
Ako nema stanarine, mala socijalna primanja mogu biti dovoljna za život. U gradu, takav prihod često nije dovoljan ni za osnovne troškove stanovanja.
Neki zarađuju prodajom rukotvorina turistima, dok se dio stvari razmjenjuje bez novca.
Ali život bez sistema ima i svoju cijenu. Zabilježeni su krađe, podmetanja požara i teža krivična djela, dok policija povremeno patrolira naseljem. Stanovnici mnoge probleme uglavnom pokušavaju da riješe sami.
Čovjek koji je 30 godina gradio šareno brdo
Na ulazu u Slab City nalazi se njegova najpoznatija atrakcija.
Leonard Najt (Leonard Knight) gotovo tri decenije je od ilovače i donirane boje gradio Salvation Mountain, brdo prekriveno natpisima i šarenim površinama.
Radio je od jutra do mraka, a spavao u zadnjem dijelu kamioneta u podnožju brda, bez struje i vode.
Država je u jednom trenutku pokušala da lokaciju proglasi opasnim otpadom zbog korištene boje, ali je Najt to spriječio. Danas o održavanju brda brine udruženje.
Zemljište nije njihovo
Iza cijele priče o Slab Cityju postoji i ozbiljno pravno pitanje.
Zemljište pripada državi Kaliforniji, a prihod od njega namijenjen je penzionom fondu prosvjetnih radnika.
To znači da država u budućnosti može odlučiti da zemljište proda ili da raseli naselje.
Kada je takva mogućnost ranije razmatrana, stanovnici su se organizovali i pokušali da otkupe zemljište.
Za sada ih niko ne tjera.
Stanovnici Slab City često ga nazivaju posljednjim slobodnim mjestom u Americi, ali iza tog imena krije se zanimljiv paradoks: njihov život izvan sistema zapravo se odvija na mreži puteva i betonskih temelja koje je nekada izgradio upravo sistem.
N1 info
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.