Razvoj vještačke inteligencije mogao bi potpuno promijeniti tržište rada i dovesti do masovne nezaposlenosti, upozorava Geoffrey Hinton, britanski naučnik i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, koji je među najpoznatijim pionirima razvoja AI tehnologije.
Hinton: Tehnologija jeftinija od čovjeka
Hinton smatra da su predviđanja o ogromnoj transformaciji tržišta rada vrlo vjerovatna jer vodeće tehnološke kompanije ulažu bilione dolara u AI sisteme čiji je jedan od glavnih ciljeva zamjena ljudske radne snage jeftinijom tehnologijom.
Govoreći na Univerzitetu Džordžtaun tokom diskusije sa američkim senatorom Berniem Sandersom, Hinton je ocijenio da je želja za kratkoročnim profitom potisnula naučni napredak u drugi plan.
Prema njegovim riječima, ogromne investicije u podatkovne centre i čipove opravdavaju se upravo razvojem tehnologije koja može direktno zamijeniti radnike.
Njegovo upozorenje stiže u trenutku kada se sve više govori o ekonomičnosti AI sektora. Procjene banke HSBC pokazuju da američka kompanija OpenAI ne očekuje profit prije 2030. godine, uz potrebu za više od 207 milijardi dolara, odnosno oko 350 milijardi KM dodatnog kapitala za nastavak rasta.
Napustio Google zbog upozorenja o AI-ju
Hinton je 2023. godine napustio Google kako bi slobodnije govorio o rizicima tehnologije čijem je razvoju dao veliki doprinos.
Od tada je postao jedan od najglasnijih kritičara nekontrolisanog razvoja vještačke inteligencije.
Iako priznaje da će AI stvoriti određena nova radna mjesta, uvjeren je da njihov broj neće ni približno nadomjestiti poslove koji će biti ugašeni.
Dugoročne posljedice, smatra, teško je precizno predvidjeti. Situaciju je uporedio sa vožnjom kroz gustu maglu, u kojoj se jasno vidi tek godinu ili dvije unaprijed, dok je sve dalje od toga neizvjesno.
Sanders: U SAD ugroženo 100 miliona radnih mjesta
Sa Hintonovim upozorenjima dijele zabrinutost i pojedini američki političari.
Senator Sanders objavio je podatke prema kojima je samo u Sjedinjenim Američkim Državama ugroženo 100 miliona radnih mjesta.
Najveći rizik prijeti radnicima u sektoru brze hrane, korisničke podrške i fizičkog rada, ali bi posljedice mogle osjetiti i visokoobrazovane profesije, uključujući računovođe, programere i medicinske tehničare.
Sanders je upozorio da problem nije samo ekonomski.
Prema njegovim riječima, rad predstavlja važan dio ljudskog identiteta i pripadnosti zajednici, zbog čega masovna zamjena radnika tehnologijom može imati mnogo šire društvene posljedice.
Mladi bi mogli prvi osjetiti udar
Sličnu zabrinutost izrazio je i senator Mark Warner, koji smatra da bi promjene na tržištu rada posebno teško mogle pogoditi mlade ljude koji tek ulaze u svijet rada.
Prema njegovim procjenama, stopa nezaposlenosti među onima koji su upravo diplomirali mogla bi u naredne dvije do tri godine porasti na 25 odsto.
Vorner je pozvao na uspostavljanje regulatornih okvira kako bi se izbjegle greške napravljene tokom nagle ekspanzije društvenih mreža.
Tehnološki lideri vide potpuno drugačiju budućnost
Dok Hinton i pojedini političari upozoravaju na masovni gubitak radnih mjesta, tehnološki lideri imaju znatno optimističniju viziju.
Izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang smatra da će AI transformisati praktično svaki posao, ali i da bi takav razvoj mogao dovesti do četvorodnevne radne sedmice.
Elon Musk i Bill Gates otišli su još dalje u svojim predviđanjima, očekujući da većina ljudi u narednih 20 godina uopšte neće morati da radi.
Jedno je, međutim, izvjesno: vještačka inteligencija neće nestati, a najveću šansu da zadrže svoje mjesto na tržištu rada imaće oni koji uspiju da se prilagode i koriste nove alate za unapređenje vlastitih vještina, piše Fortune.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.