Cijena angažovanja naftnog tankera na glavnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno.
Rat sa Iranom i strah od prolaska kroz Ormuski moreuz ostavili su tržište sa premalo brodova spremnih da preuzimaju teret u Persijskom zalivu.
Rekordna cijena prevoza nafte
Prema podacima Baltic Exchange, tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini angažovani su u ponedjeljak po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno.
To je prvi put da je cijena na referentnoj ruti premašila milion dolara za jedan dan.
Ipak, ova ruta je tokom rata postala manje reprezentativna za stvarna kretanja na tržištu. Nafta iz Persijskog zaliva sve se češće prevozi tako što tankeri preuzimaju teret izvan Ormuske tjesnace, jer dio brodovlasnika ne želi da prolazi kroz strateški prolaz zbog bezbjednosnog rizika.
Čak i prevoz sirove nafte iz Omanskog zaliva prema Kini, koji ne zahtijeva prolazak kroz Ormuski moreuz, sada košta oko 644.000 dolara dnevno, piše Bloomberg.
Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Skok cijena nije posljedica samo veće potražnje za tankerima. Ključni problem je nedostatak brodova spremnih da preuzmu rizik plovidbe kroz jedno od najvažnijih svjetskih energetskih uskih grla.
Zbog toga svaki tanker koji je spreman da prevozi naftu na rizičnim rutama postaje mnogo vredniji.
Situaciju dodatno komplikuje to što duže rute znače da jedan brod provodi više vremena na putu, pa je istovremeno dostupno manje tankera za nove poslove.
Rat podigao i cijenu samog transporta
Cijene transporta dodatno su pogurane poremećajima izazvanim ratom sa Iranom, ali i problemima na drugim važnim pravcima.
Prema izvještajima, napadi Huta iz Jemena poremetili su tokove saudijske nafte, zbog čega su neki brodovi morali da biraju rutu oko Afrike. Takvo putovanje može produžiti plovidbu za oko 30 dana, dodatno smanjujući broj tankera koji su u datom trenutku dostupni tržištu.
Rafinerije i dalje kupuju naftu
Istovremeno su ratovi u Iranu i Ukrajini poremetili snabdijevanje tržišta gorivom, dok su marže rafinerija snažno porasle.
To rafinerijama daje dodatni motiv da kupuju i prevoze raspoloživu naftu, jer im se prerada sirove nafte u derivate poput dizela i benzina i dalje isplati.
Rezultat je neobična situacija u kojoj su i nafta i brodski transport pod pritiskom poremećaja u snabdijevanju.
U prethodnim lošim periodima vlasnici tankera ponekad su jedva uspijevali da pokriju osnovne troškove poslovanja. Sada pojedini brodovi na najtraženijim rutama donose više od milion dolara dnevno, što pokazuje koliko je rat promijenio tržište pomorskog transporta nafte.
Šta se dešava ako kriza potraje?
Visoke cijene transporta nisu samo problem brodarskih kompanija. One povećavaju trošak svakog barela nafte koji stiže do kupca.
Još veći problem nastaje ako nema dovoljno tankera da se raspoloživa nafta uopšte preveze. Tada logistički problem može prerasti u problem sa samim snabdijevanjem tržišta.
Zbog toga će tržište narednih dana posebno pratiti saobraćaj kroz Ormuski moreuz, dostupnost brodova, cijene osiguranja za plovidbu u ratnoj zoni i trajanje poremećaja.
Ako brodovlasnici nastave da izbjegavaju moreuz, visoke cijene transporta mogle bi potrajati, a pritisak bi se mogao preliti i na cijene nafte i goriva.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.