Cijene nafte i gasa ponovo snažno rastu, ali poseban problem predstavlja činjenica da dizel, benzin i kerozin sada poskupljuju brže od sirove nafte.
Stručnjaci upozoravaju na nedostatak rafinerijskih kapaciteta, dok Evropa traži način da ublaži pritisak na potrošače.
Gas sve skuplji, skladišta nisu dovoljno puna
Energetske berze uzdrmao je novi rast cijena nafte i gasa. Barel nafte već premašuje 105 dolara, dok je cijena gasa na evropskom tržištu 150 odsto viša nego početkom godine.
Srbija je, prema dostupnim podacima, za sada dobro snabdjevena. Skladište Banatski dvor je popunjeno, a obezbijeđene su i zakupljene rezerve gasa u Mađarskoj.
Veću zabrinutost izaziva stanje u evropskim skladištima. U trenutku priprema za zimu njihove zalihe su na oko 67 odsto, dok je izostalo ljetno pojeftinjenje koje su mnoge zemlje očekivale.
Gligo Vuković, programski menadžer u Misiji EU u Srbiji, rekao je da je rast cijena u velikoj mjeri posljedica toga što Evropa sada zavisi od globalnog tržišta LNG-a.
– Rat na Bliskom istoku se, nažalost, produžio. Ono što evropska direktiva zahtijeva od članica Evropske unije je da ta popunjenost bude 90 odsto do 1. novembra tekuće godine, uz mogućnost da u posebnim situacijama ta popunjenost bude 80 odsto – objasnio je Vuković.
Dizel, benzin i kerozin poskupljuju brže od nafte
Još veći razlog za zabrinutost predstavlja nagli rast cijena nafte i naftnih derivata. Analize ukazuju da bi cijena barela mogla da dostigne i 120 dolara.
Posebno je značajno što gotovi derivati, među kojima su dizel, benzin i kerozin, sada poskupljuju brže od sirove nafte.
Ekonomista NLB-a iz Slovenije Blaž Bračić objasnio je da je jedan od razloga nedostatak kapaciteta rafinerija.
– Riječ je o takozvanom fenomenu „dizel-kreka“, gdje se cijena sirove nafte kreće sasvim drugačije od cijene prerađenih naftnih derivata. Trenutno se suočavamo sa nedostatkom kapaciteta rafinerija. Jedan od faktora je Ormuski moreuz. Drugi je Rusija, gdje Ukrajina snažno gađa tamošnje rafinerije – rekao je Bračić.
Evropa traži način da ublaži udar
Rast cijena već se osjeća na benzinskim pumpama širom Evrope. Potrošači su pod pritiskom, a pojedine zemlje ponovo uvode mjere kojima pokušavaju da spriječe dodatno prelivanje visokih cijena nafte i derivata na cijene goriva.
Sabrina Malema, direktorka operative u kompaniji za prevoz u Francuskoj, ukazuje na potrebu racionalne potrošnje, ističući da gorivo sada vrijedi kao zlato.
Tomazo Duso sa njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja smatra da je dugoročno rješenje u većoj konkurenciji na tržištu.
– Bolji pristup je ciljano, direktno rasterećenje, poput isplate pomoći domaćinstvima sa niskim primanjima ili finansijske podrške malim preduzećima. A dugoročno gledano, potrebna nam je veća konkurencija među rafinerijama i velikim trgovcima – rekao je Duso.
U Republici Srpskoj produžena mjera za gorivo
U međuvremenu, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, kojom se produžava pravo na umanjenje cijene na benzinskim pumpama širom Srpske.
Prema predloženom rješenju, sva fizička i pravna lica u Republici Srpskoj i dalje ostvaruju pravo na umanjenje maloprodajne cijene naftnih derivata za 0,10 KM po litru pri kupovini u maloprodajnim objektima ovlaštenih distributera.
Mjera direktne podrške produžena je do 15. oktobra 2026. godine.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.