Hiljade hektara mogu nestati u nekoliko sati, ali kada se utvrđuje ko je vatru izazvao, priča često zapne na dokazima.
Iako propisi predviđaju novčane kazne i godine zatvora, vatrogasci upozoravaju da mali broj počinilaca na kraju bude sankcionisan.
Ljudski faktor uzrok brojnih požara
Gotovo da nije bilo dana tokom posljednjih nekoliko mjeseci bez najmanje jednog požara na području Republike Srpske. Neki su bili manjih razmjera, dok su drugi zahvatili velike površine, a u mnogim slučajevima uzrok je bio ljudski faktor, piše RTRS.
Miroslav Malinić, komandant Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka, smatra da bi za namjerno izazivanje požara trebalo strože reagovati.
– Mislim da narod treba hapsiti i kažnjavati za namjerno izazivanje paljevine. Ja više apelujem da ljudi ne pale, mislim da treba da se kaže da je zabranjeno paljenje – rekao je Miroslav Malinić.
Kakve kazne predviđa zakon?
Krivični zakonik predviđa novčanu kaznu od 100 do 1.000 KM za paljenje korova i poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice ili bez preduzimanja mjera zaštite.
Za osnovne oblike krivičnog djela izazivanja požara predviđena je kazna zatvora do osam godina.
Ukoliko zbog požara dođe do pogibije lica ili veće materijalne štete, kazna zatvora može iznositi i do 12 godina.
Međutim, prema riječima vatrogasaca, postojeće kazne očigledno nisu uticale na broj požara niti na njihove uzroke.
– Znamo da je ljudski faktor ili naslućujemo, po onome što se vidi na terenu. Znamo da su i pripadnici PU Trebinje neka lica, da li se to naziva privodili, saslušavali ili šta se sve dešavalo.
Ali da li nije bilo dovoljno dokaza ili šta, nismo čuli da je neko sankcionisan – rekao je Stevan Bekan, načelnik Štaba za vanredne situacije Trebinje.
Zašto je teško dokazati ko je izazvao požar?
Iako su kazne zakonom jasno predviđene, krivično djelo izazivanja požara teško je dokazati.
Kod šumskih požara posebno je teško pronaći svjedoke koji bi mogli potvrditi ko je izazvao vatru, dok u mnogim slučajevima tragovi i materijalni dokazi izgore u požaru.
Ipak, bilo je slučajeva u kojima su građani i svjedoci pomogli u identifikaciji počinilaca.
– Mi smo prethodnih godina, to su građani i svjedoci, pronalazili i identifikovali lica koja su izazivala neke manje požare.
Recimo, prije tri, četiri godine identifikovali smo lice koje je izazvalo jedanaest požara. Međutim, s obzirom na posljedice, ti požari se nisu mogli kvalifikovati kao krivično djelo – poručila je Jovana Cvijetić, portparol PU Trebinje.
Najavljene izmjene Zakona o zaštiti od požara
Zbog brojnih apela, velikog broja intervencija, ali i uočenih manjkavosti u zakonskim rješenjima, predstavnici vatrogasaca održali su sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova.
Goran Stojanović, predsjednik Vatrogasnog saveza Republike Srpske, rekao je da bi oštrije sankcionisanje neodgovornih pojedinaca trebalo da bude jedno od pitanja kojima će se baviti buduće izmjene Zakona o zaštiti od požara.
– Nakon tog sastanka jedan od zaključaka je bio da će se u budućim izmjenama Zakona o zaštiti od požara, koji će ići naredne godine, sigurno će se puno pažnje posvetiti tome da se na neki način više i bolje mogu sankcionisati oni ljudi koji svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju sve nas – rekao je Goran Stojanović.
I evropske države razmišljaju o strožim mjerama
Zbog brojnih požara velikih razmjera, o strožim mjerama razmišljaju i pojedine evropske države.
U Hrvatskoj je već moguća najava da se namjerno izazivanje požara izjednači s terorizmom.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.