Više od 111 miliona registrovanih birača glasaće od 18. do 20. septembra na izborima za svih 450 poslanika Državne dume.
Vladimira Putina neće biti na glasačkom listiću, ali njegova Jedinstvena Rusija ulazi u izbore kao ubjedljivi favorit, dok se opozicione stranke suočavaju sa različitim oblicima pritiska.
Biraju se svi poslanici Državne dume
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta.
Glasanje će trajati tri dana, od 18. do 20. septembra, uz široku upotrebu elektronskog glasanja.
Svjetski mediji navode da se očekuje da većinu poslaničkih mjesta osvoji Jedinstvena Rusija, stranka ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Putin nije kandidat na ovim izborima, ali se izborna trka u velikoj mjeri posmatra kroz odnos njegove vladajuće stranke i opozicionih partija.
Jedinstvena Rusija želi dvotrećinsku većinu
Jedinstvena Rusija, predvođena poznatim političarima poput ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina, ima cilj da zadrži dvotrećinsku ustavnu većinu.
Na izborima će kao kandidate istaći i veći broj veterana rata u Ukrajini.
Prema navodima svjetskih medija, stranke koje učestvuju u izbornoj trci protiv Jedinstvene Rusije djeluju pod strogom kontrolom Kremlja.
Ko čini opoziciju?
Među strankama koje učestvuju na izborima je Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov, prenose Nezavisne.
Iako se u pojedinim regionima suočava sa pritiscima Kremlja, KPRF u potpunosti podržava spoljnu i ratnu politiku Rusije.
Na izborima učestvuje i Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR), koju sada vodi Leonid Slucki. Stranku je ranije predvodio Vladimir Žirinovski.
LDPR djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija i potpuno je lojalna predsjedniku.
Među partijama koje izlaze na septembarske izbore je i Novi ljudi, stranka koju predvodi Aleksej Nečajev, dok je njen istaknuti član Vladislav Davankov.
Stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.
Antiratna opozicija pod pritiskom
Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim odlukama ukinute su regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija.
Njeni istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.
Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu ranije je zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima. Zbog mogućnosti hapšenja napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.
Putin: Izbori će potvrditi stabilnost države
Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori potvrditi stabilnost ruske države.
– Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države – rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Dodao je da će izbori potvrditi i zrelost ruskog političkog sistema, kao i sposobnost zemlje da se odupre – bilo kakvim spoljnim prijetnjama.
Istakao je da će izbori izraziti i zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije.
U fokusu država, ekonomija i bezbjednost
Putin je rekao da Rusija, – uprkos svim poteškoćama – razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.
– Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu – rekao je Putin.
Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.
Više od 111 miliona registrovanih birača
Centralna izborna komisija Rusije saopštila je da je 1. jula bilo registrovano 111.037.047 birača u Rusiji.
Van teritorije Rusije nalazi se više od 1,816 miliona ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača.
Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.