Najnoviji rezultati PISA testiranja pokazali su ozbiljan pad znanja petnaestogodišnjaka širom Evrope.
Prosječni rezultati zemalja OECD-a najniži su ikada zabilježeni u matematici i čitanju, dok je Srbija u sve tri oblasti ispod prosjeka OECD-a. Bosna i Hercegovina, koja je posljednji put učestvovala 2018. godine, ponovo nije bila dio istraživanja.
Jedan od pet učenika ne dostiže osnovni nivo
U istraživanju PISA 2025 učestvovalo je oko 760.000 učenika iz 91 zemlje i ekonomije, što ga čini najvećim PISA procjenjivanjem do sada.
Podaci OECD-a pokazuju ozbiljno pogoršanje rezultata. Jedan od pet petnaestogodišnjaka sada ne dostiže osnovni nivo u nauci, matematici i čitanju, dok je 2022. godine takvih učenika bilo 16 odsto.
Posebno zabrinjava matematika i čitanje, gdje su prosječni rezultati zemalja OECD-a najniži od početka PISA istraživanja.
Francuska izgubila dvije godine znanja
Francuska je među zemljama sa posebno izraženim padom.
Između 2015. i 2025. godine rezultati francuskih učenika pali su za 40 poena u čitanju i isto toliko u matematici.
Erik Šarbonije, analitičar OECD-a, rekao je da 40 poena odgovara približno dvije godine učenja.
– Imamo pravi problem sa učinkom učenika, koji se pogoršao u Francuskoj kao i u mnogim evropskim zemljama – rekao je Šarbonije.
Ni Španija ne može da ignoriše rezultate
Loši rezultati zabilježeni su i u Španiji.
Oko polovine učenika uzrasta od 15 do 16 godina pokazalo je nizak nivo znanja iz nauke, dok je samo 28 odsto dostiglo minimalni nivo kompetencija koji se smatra potrebnim za svakodnevni život i buduću karijeru.
U posljednjih deset godina rezultati iz čitanja pali su za 26 poena, a iz matematike za 28 poena, što odgovara više od jedne školske godine.
Španski državni sekretar za obrazovanje Abelardo de la Rosa poručio je da se loši rezultati iz nauke ne smiju skrivati.
U Holandiji četiri od deset učenika ne dostižu minimum
Poseban problem predstavlja i čitalačka pismenost u Holandiji.
Više od 39 odsto holandskih petnaestogodišnjaka, odnosno gotovo četiri od deset učenika, ne dostiže minimalni nivo čitanja potreban za puno učešće u društvu.
OECD navodi da su, među 14 zemalja Evropske unije koje su učestvovale u svakom PISA istraživanju od 2006. godine, holandski učenici u prosjeku konstantno ostvarivali slabije rezultate od druge evropske djece.
Viši analitičar OECD-a Tu Halgrin upozorio je da učenici imaju sve veće probleme sa razumijevanjem dugih tekstova i da čitaju brzopleto.
Srbija pala u sve tri oblasti
Ni rezultati Srbije nisu ohrabrujući.
Učenici iz Srbije ostvarili su slabije rezultate nego 2022. godine u matematici, čitanju i prirodnim naukama, a rezultati su niži i u odnosu na 2018. i 2012. godinu.
Najlošiji je rezultat iz čitalačke pismenosti.
| Oblast | Srbija | OECD prosjek |
|---|---|---|
| Nauka | 429 | 482 |
| Čitanje | 415 | 461 |
| Matematika | 417 | 463 |
Čak 43 odsto učenika u Srbiji nalazi se ispod nivoa funkcionalne pismenosti iz nauke. Kod čitalačke pismenosti taj udio iznosi 53 odsto, a kod matematike 48 odsto.
Za poređenje, 2022. godine učenici iz Srbije imali su prosječno 440 poena iz matematike, 440 iz čitanja i 447 iz nauke.
BiH ponovo nema podatke
Bosna i Hercegovina posljednji put je učestvovala u PISA testiranju 2018. godine.
Tada je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja, a istraživanje je pokazalo da svaki drugi petnaestogodišnjak nije dostizao minimalni nivo znanja iz čitanja, matematike i prirodnih nauka.
BiH nije učestvovala ni u ciklusu 2022, niti u upravo objavljenom istraživanju za 2025. godinu.
Razlog je, prema dostupnim informacijama, politički spor oko načina učešća. Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus za potpisivanje ugovora sa OECD-om, dok su predstavnici Republike Srpske insistirali na tome da je obrazovanje u nadležnosti entiteta i da rezultati treba da budu posebno prikazani za Republiku Srpsku i Federaciju BiH.
Zbog toga BiH već godinama nema nove međunarodno uporedive podatke na osnovu kojih bi se moglo procijeniti da li se znanje učenika poboljšava ili nazaduje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.