Plan administracije Donalda Trampa da drastično smanji troškove lijekova u SAD mogao bi proizvesti neočekivanu posljedicu u Evropi: farmaceutske kompanije mogle bi povećati cijene ili odgoditi plasman pojedinih lijekova na evropska tržišta.
Amerika štedi, Evropa bi mogla platiti više
Nova studija objavljena u uglednom medicinskom časopisu „The Lancet“ upozorava da bi povezivanje američkih cijena sa cijenama lijekova u drugim razvijenim državama moglo proizvođačima stvoriti snažan podsticaj da promijene poslovnu strategiju u Evropi.
Istraživanje su sproveli stručnjaci Londonske škole ekonomije, Univerziteta Harvard i Univerziteta u Cirihu. Analizirali su 195 patentno zaštićenih lijekova na koje američki program Medicare godišnje troši gotovo 76 milijardi evra.
Prema njihovom modelu, početna ušteda za Medicare bila bi između 16 i 18 odsto, dok bi nakon pet godina mogla biti i tri puta veća.
Problem nastaje kada se cijene povežu
Trampov plan predviđa da se cijene koje Medicare plaća povežu sa cijenama istih lijekova u drugim razvijenim državama.
Time bi farmaceutske kompanije bile pod pritiskom da prihvate niže cijene u SAD, ali bi istovremeno mogle pokušati da nadoknade gubitak na drugim tržištima.
Istraživači navode da bi posebno male zemlje mogle biti izložene pritisku, jer bi proizvođačima u nekim slučajevima bilo isplativije da povećaju cijenu lijeka ili ga uopšte ne plasiraju nego da prihvate gubitke.
Kod približno tri četvrtine analiziranih lijekova, dodatni rabati koje bi proizvođači morali da daju Medicareu bili bi veći od ukupne godišnje prodaje tih lijekova u referentnim zemljama poput Južne Koreje, Norveške ili Australije.
U prosjeku bi procijenjena ušteda Medicarea bila 3,8 puta veća od ukupnog prihoda koji proizvođač ostvaruje prodajom istog lijeka na cijelom referentnom tržištu.
Dva programa kreću 2026. i 2027. godine
Administracija planira sprovesti politiku kroz dva petogodišnja modela, nazvana Globe i Guard.
Globe bi obuhvatio skupe bolničke i biološke terapije, a njegovo pokretanje predviđeno je za oktobar 2026. godine.
Guard bi se odnosio na određene lijekove koji se izdaju na recept u apotekama, a početak programa planiran je za januar 2027. godine.
Oba modela bi u početnoj fazi obuhvatila oko četvrtine korisnika Medicarea.
Američka administracija računa na značajne uštede, dok istraživači upozoravaju da bi dio troška mogao biti prebačen na druga razvijena tržišta.
Prvi znakovi već se vide?
Koliko bi lijekovi u Evropi mogli poskupjeti zasad nije moguće precizno izračunati. Jedan od problema su povjerljivi ugovori između država i farmaceutskih kompanija.
Ipak, određeni znakovi već postoje.
Sezar Ernandes (César Hernández), direktor za farmaciju španskog Ministarstva zdravlja, rekao je za „El Pais“ da za sada primjećuju određeno usporavanje novih komercijalnih ponuda.
To bi, prema njegovim riječima, moglo ukazivati na to da farmaceutske kompanije čekaju da vide u kojem će se pravcu razvijati američka politika.
Evropa ima način da odgovori
Ekonomisti koji se bave zdravstvom smatraju da evropske države ipak imaju mogućnost da ublaže eventualni pritisak kroz pregovore sa proizvođačima.
Jedna od mogućnosti su povjerljivi popusti i posebni ugovori, kojima bi kompanijama bilo omogućeno da zadrže prisustvo na evropskim tržištima, a da istovremeno zaštite ukupnu profitabilnost.
Međutim, studija iz „The Lanceta“ upozorava da promjena američke politike može imati posljedice daleko izvan SAD.
Problem tako ne bi bio samo u tome koliko bi lijekovi koštali, već i da li bi pojedine nove terapije uopšte stigle do pacijenata u Evropi.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.