Izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH uhođenje je prvi put posebno definisano kao krivično djelo, čime je otvoren prostor za konkretniju zaštitu ljudi koji su izloženi upornom praćenju, neželjenim kontaktima i uznemiravanju, uključujući i ono putem društvenih mreža i drugih tehnologija.
Kazna do tri godine zatvora
Prema novim odredbama, osoba koja ponovljeno prati ili uhodi drugu osobu, neposredno, preko posrednika ili putem tehnologije uspostavlja neželjeni kontakt i time izaziva strah za njenu sigurnost, može biti kažnjena zatvorom do jedne godine.
Ukoliko je djelo počinjeno iz mržnje ili prema djetetu, trudnici, ranjivoj osobi ili članu porodice, zaprijećena kazna može biti do tri godine zatvora.
Time je napravljen važan pomak u odnosu na situacije u kojima pojedinačni postupci progonioca nisu nužno sadržavali direktnu prijetnju ili fizički napad, ali su kod žrtve stvarali dugotrajan osjećaj straha i nesigurnosti.
Od praćenja do poruka i lažnih profila
Uhođenje ne mora podrazumijevati samo fizičko praćenje.
Zakon obuhvata i ponašanja koja se odvijaju putem tehnologije, što znači da se pod određenim uslovima mogu posmatrati i različiti oblici digitalnog uznemiravanja.
To može uključivati ponovljeno slanje neželjenih poruka, pozive, elektronsku poštu, kontaktiranje putem društvenih mreža ili korištenje lažnih profila za uspostavljanje kontakta sa osobom koja to ne želi.
Obuhvaćeni su i pokušaji da se do žrtve dođe preko drugih ljudi, poput članova porodice, prijatelja ili kolega.
Strah i promjena svakodnevnog života
Za procjenu da li određeno ponašanje predstavlja krivično djelo nije dovoljno samo to što je nekome kontakt bio neprijatan.
Bitne su posljedice ponašanja i okolnosti konkretnog slučaja, odnosno da li ponovljeno praćenje ili kontakt kod žrtve izaziva strah za sigurnost ili ozbiljno utiče na njen svakodnevni život.
U praksi to može značiti da osoba zbog ponašanja progonitelja mijenja broj telefona, izbjegava određena mjesta, mijenja rutu do posla ili škole, prestaje da koristi društvene mreže ili se plaši da sama napusti stan.
Posebno je značajno što za postojanje ovog krivičnog djela nije nužno da prethodno bude izrečena direktna prijetnja smrću.
Digitalni trag može biti važan dokaz
Kod uhođenja putem interneta tragovi komunikacije mogu biti važni za istragu.
Poruke, pozivi, elektronska pošta, objave i drugi digitalni podaci mogu pomoći u utvrđivanju identiteta osobe koja stoji iza uznemiravanja, uključujući slučajeve u kojima se koriste lažni profili.
Zbog toga je za žrtvu važno da, kada je to moguće, sačuva poruke, snimke ekrana, podatke o pozivima i druge dokaze, umjesto da ih odmah briše.
Važan korak u zaštiti žrtava
Uvođenjem uhođenja kao posebnog krivičnog djela žrtvama je omogućen jasniji pravni okvir za reagovanje na ponašanje koje se ranije često posmatralo samo kroz pojedinačne incidente.
Sada se pažnja usmjerava i na obrazac ponovljenog ponašanja, odnosno kontinuirano praćenje i neželjeno kontaktiranje koje kod žrtve stvara strah i ozbiljno narušava osjećaj sigurnosti.
Poruka novih odredbi je jasna: uporno praćenje i uznemiravanje nisu nešto što žrtva mora jednostavno da trpi. Kada ponašanje ispuni zakonske uslove, postoji osnov za prijavljivanje i postupanje nadležnih institucija.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.