U Kini je izgled postao roba koju je moguće ustupiti na korišćenje vještačkoj inteligenciji.
Fotografije ljudi postaju osnova za digitalne glumce u reklamama, kratkim serijama i video-igrama, a jednom potpisan ugovor otvara i nezgodno pitanje: ko poslije kontroliše njihovo lice?
Od nekoliko dolara do ozbiljne zarade
Kako piše South China Morning Post, naknada za korišćenje nečijeg lica u Kini kreće se od 50 juana, odnosno oko sedam dolara, do 100.000 juana, što je gotovo 15.000 dolara.
Iznos zavisi od izgleda osobe, namjene sadržaja i uslova ugovora. Međutim, zarada može biti i znatno manja. Portal Rest of World, koji je pisao o kineskoj industriji zabave zasnovanoj na vještačkoj inteligenciji, navodi isplate od približno 15 do 74 dolara po epizodi.
Princip je jednostavan: osoba producentima ustupa fotografije, a vještačka inteligencija na osnovu njih generiše digitalni lik i snimke. Tako lice može da se pojavi u različitim scenama, bez potrebe da osoba svaki put dolazi na snimanje.
Serije nastaju brže, a glumci ne moraju pred kameru
Potražnju za ovakvim uslugama podstiče ubrzani razvoj tržišta kratkih serija generisanih vještačkom inteligencijom.
Za razliku od klasične produkcije, ovakav način rada omogućava brže stvaranje sadržaja. Nema potrebe da glumac bude prisutan za svaku scenu, niti da se organizuje novo snimanje za svaku izmjenu priče.
Za producente to znači jednostavniju i bržu proizvodnju sadržaja, dok ljudi mogu da zarade na svom izgledu bez tradicionalnog glumačkog angažmana.
Šta ako vaše lice završi u sadržaju koji niste odobrili?
Iza ove mogućnosti zarade krije se ozbiljan problem: pristanak ne mora nužno značiti i kontrolu nad budućom upotrebom lika.
Ako ugovor nije precizan, osoba bi se mogla naći u scenama u kojima nikada nije učestvovala, a da nema dovoljno uticaja na to kako se njen digitalni lik koristi. Zato je važno unaprijed definisati koliko dugo kompanija može koristiti lice, u kojim vrstama sadržaja i da li smije da ga ustupa drugim korisnicima ili ponovo koristi.
Kina je već uvela pravila koja se odnose na dipfejk sadržaje i druge medije generisane vještačkom inteligencijom. Ipak, razvoj tehnologije otvara nova pitanja o zaštiti identiteta i mogućnostima pojedinaca da kontrolišu svoj digitalni lik.
Jer lice može nastaviti da se pojavljuje na ekranu dugo nakon što osoba završi posao. A tada više nije riječ samo o tome koliko je zaradila, već i o tome ko odlučuje šta će njeno lice raditi u digitalnom svijetu.
Bankar.me
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.