Srbija 25. oktobra izlazi na prijevremene parlamentarne izbore u atmosferi duboke političke podijeljenosti. U središtu kampanje su vladajuća Srpska napredna stranka, studentski pokret koji je iz protesta prerastao u političkog aktera, ali i pitanja izbornih uslova, povjerenja u institucije i budućeg pravca zemlje.
Do izbornog dana ostalo je svega nekoliko dana, a pažnja javnosti nije usmjerena samo na broj glasova koje će osvojiti pojedine liste. Jednako važno pitanje biće kako će izborni proces proteći, da li će učesnici prihvatiti rezultate i hoće li glasanje smanjiti ili dodatno produbiti političke podjele.
Od studentskih protesta do izborne utakmice
Politička atmosfera u Srbiji već duže vrijeme obilježena je posljedicama masovnih protesta koji su uslijedili nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.
Studentski pokret, koji je izrastao iz protesta, sada nastupa i kroz izbornu ponudu, što je promijenilo odnos snaga među protivnicima vlasti. Umjesto da političku scenu oblikuju isključivo tradicionalne stranke, značajan prostor zauzeo je pokret čija je podrška prvobitno bila vezana za studentske zahtjeve, odgovornost institucija i promjene u funkcionisanju države.
Za vladajuću Srpsku naprednu stranku izbori su prilika da potvrdi podršku dosadašnjoj politici. Za studentsku listu i druge protivnike vlasti oni predstavljaju pokušaj da nezadovoljstvo dijela građana dobije i parlamentarni izraz.
Ipak, izlazak iz protestnog okvira i ulazak u izbornu utakmicu donose drugačije izazove. Od političkih aktera očekuje se da, osim kritike postojećeg stanja, predstave jasne odgovore na pitanja ekonomije, javnih usluga, rada institucija i budućeg razvoja zemlje.
Opozicija pred izazovom zajedničkog nastupa
Jedna od karakteristika ovih izbora jeste i to što protivnici vlasti ne nastupaju kao jedinstven politički blok. Pored studentske liste, u trci su i tradicionalne opozicione stranke, koalicije i manje političke organizacije.
Takva struktura izborne ponude znači da će važnu ulogu imati sposobnost pojedinačnih lista da mobilišu birače i predstave prepoznatljiv program. Istovremeno, razuđenost opozicije otvara pitanje koliko će različiti politički akteri uspjeti da pretvore nezadovoljstvo vlastima u konkretan izborni rezultat.
Ipak, samo broj lista ne govori dovoljno o njihovoj stvarnoj podršci. Za potpuniju sliku biće potrebno pratiti rezultate, izlaznost i raspodjelu poslaničkih mandata.
Izborni uslovi pod lupom posmatrača
Osim političkog nadmetanja, posebnu pažnju privlači pitanje uslova u kojima se izbori održavaju.
Misija OEBS-a, odnosno Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), prati izborni proces u Srbiji. U privremenom izvještaju navedene su zabrinutosti u vezi sa pritiscima na birače, bezbjednošću novinara i aktivista, tačnošću biračkog spiska i funkcionisanjem pojedinih institucija.
Organizacija CRTA takođe je ukazala na probleme u predizbornoj kampanji, uključujući neravnopravan pristup medijima i korišćenje javnih resursa. Evropska unija i međunarodni posmatrači pozvali su nadležne institucije da reaguju na prijavljene incidente i obezbijede uslove za slobodno i pošteno glasanje.
Ove ocjene predstavljaju važan dio slike izbornog procesa, ali konačna procjena zahtijeva praćenje samog izbornog dana, brojanja glasova i postupanja nadležnih organa po eventualnim prigovorima.
Zašto su ovi izbori važni za budućnost Srbije?
Rezultat glasanja odraziće se na sastav Narodne skupštine, ali bi mogao imati šire posljedice po političke odnose u zemlji. U pitanju su i odnos vlasti prema protestima, povjerenje građana u institucije, sloboda medija i tempo evropskih integracija.
Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a evropski zvaničnici već su naglašavali da su slobodni, pošteni i transparentni izbori važan dio demokratskih standarda koje zemlja treba da ispuni.
Istovremeno, unutrašnje političke podjele ne mogu se riješiti samo jednim glasanjem. Čak i nakon objavljivanja rezultata, ostaje pitanje da li će politički akteri moći da uspostave dijalog i pronađu rješenja za probleme koji su doveli do dugotrajnih protesta i nepovjerenja.
Izlaznost i povjerenje biće među ključnim pitanjima
Pored osvojenih glasova i raspodjele mandata, pažnju će privući izlaznost birača i povjerenje javnosti u izborni proces. Visoka izlaznost sama po sebi ne znači da će izbori biti regularni, kao što ni broj prijavljenih nepravilnosti bez provjere ne daje potpunu sliku o konačnom rezultatu.
Važno će biti i kako će institucije reagovati na eventualne prigovore, koliko će transparentno biti objavljivani rezultati i da li će politički učesnici imati povjerenja u postupak njihovog utvrđivanja.
Izbori 25. oktobra zato predstavljaju više od borbe za poslanička mjesta. Oni će biti i test sposobnosti političkog sistema da organizuje izborni proces kojem građani mogu vjerovati, bez obzira na to za koga glasaju.
Odgovor na pitanje kakav će biti naredni politički period u Srbiji zavisiće ne samo od rezultata na biračkim mjestima, već i od načina na koji će politički akteri i institucije postupati nakon zatvaranja birališta.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.