Društvene mreže odavno nisu samo mjesto za druženje, razmjenu fotografija i zabavu. Za milione djece i tinejdžera one su postale svakodnevica, prostor u kojem provode sate, prate trendove, grade sliku o sebi i često traže potvrdu vršnjaka. Međutim, iza zabavnih snimaka i viralnih objava kriju se i ozbiljni rizici – od digitalnog nasilja i zavisnosti od ekrana do opasnih izazova koji mogu imati teške posljedice.
Zbog sve veće zabrinutosti za bezbjednost djece, pojedine države odlučile su da uvedu stroža pravila, a neke su otišle i korak dalje – ograničile su ili zabranile pristup društvenim mrežama mlađim od određene starosne dobi.
Australija je prva povukla najradikalniji potez. Od decembra 2025. godine djeci mlađoj od 16 godina zabranjeno je otvaranje i korištenje naloga na velikim društvenim mrežama, uključujući TikTok, Instagram, Facebook, Snapchat i platformu X. Odgovornost za sprovođenje pravila prebačena je na tehnološke kompanije, kojima prijete visoke kazne ukoliko ne preduzmu potrebne mjere.
Sličnim putem krenule su i druge zemlje. Malezija je uvela ograničenja za mlađe od 16 godina, dok je Turska donijela zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, koja je stupila na snagu 1. novembra 2026. godine. Grčka je usvojila zabranu za mlađe od 15 godina, čija je primjena predviđena od 1. januara 2027. godine. Indonezija je takođe uvela postepena ograničenja za djecu mlađu od 16 godina na platformama koje smatra rizičnim.
U Evropi se o sličnim mjerama raspravlja u više država. Danska planira ograničenja za mlađe od 15 godina, dok Slovenija priprema zakonsko rješenje kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina ograničio pristup društvenim mrežama. Evropska komisija je predložila i zajednički pristup prema kojem djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla imati naloge na društvenim mrežama, ali taj prijedlog tek treba da prođe evropsku proceduru.
Važno je, međutim, razlikovati zakone koji su već na snazi od prijedloga i političkih najava. Nisu sve zemlje koje se pominju u ovoj raspravi zaista uvele zabranu. Pojedine tek pripremaju propise, dok se neka ranija rješenja suočavaju sa pravnim osporavanjima.
TikTok izazovi – zabava koja može završiti povredama
Jedan od razloga zbog kojih se sve češće govori o ograničavanju društvenih mreža jesu viralni izazovi. U želji da dobiju što više pregleda, lajkova i komentara, djeca i tinejdžeri ponekad pristaju da urade stvari koje ne bi pokušali bez pritiska društva i kamera.
Neki izazovi podrazumijevaju bezazlene plesove i imitacije, ali drugi uključuju rizične fizičke aktivnosti, gutanje ili korištenje opasnih supstanci, izlaganje vatri i druge postupke koji mogu dovesti do ozbiljnih povreda.
Da ovo nije problem koji zaobilazi Bosnu i Hercegovinu, pokazao je slučaj iz decembra 2024. godine, kada je u banjalučkoj regiji osam učenika povrijeđeno tokom takozvanog „Supermen izazova“. U tom izazovu djeca su bacala vršnjaka u vazduh, nakon čega je slijedio pad na podlogu. Posljedice su bile povrede zbog kojih su pojedini učenici završili sa gipsom na rukama. O slučaju je izvještavao Radio Slobodna Evropa.
Istraživanje objavljeno u naučnoj bazi PubMed, koje je analiziralo opasne izazove na društvenim mrežama u periodu od 2000. do 2024. godine, ukazalo je na zabilježene povrede, trovanja, opekotine, povrede pluća, pa čak i smrtne ishode. Među analiziranim slučajevima posebno su se izdvajali izazovi povezani sa vatrom i konzumiranjem rizičnih supstanci.
Problem nije samo u tome što se opasan snimak pojavi na internetu. Problem je i u brzini kojom se širi, u algoritmima koji korisnicima nude sličan sadržaj i u pritisku da se pratioci impresioniraju nečim još ekstremnijim.
Da li bi i Balkan trebalo da uvede zabrane?
Pitanje koje se nameće jeste da li bi i zemlje Balkana trebalo da uvedu starosna ograničenja za korištenje društvenih mreža. U Crnoj Gori su poslanici predložili zakonsko rješenje kojim bi se djeci mlađoj od 13 godina zabranio pristup društvenim mrežama, dok bi za uzrast od 13 do 16 godina bila potrebna saglasnost roditelja. Slovenija priprema slične mjere za mlađe od 15 godina. Albanija je tokom 2025. privremeno zabranila TikTok, ali je tu zabranu ukinula u februaru 2026. godine.
U Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku regiona, rasprava o zaštiti djece na internetu ne bi smjela ostati samo na povremenim apelima nakon što se dogodi incident. Potrebni su jasni propisi, veća odgovornost platformi, edukacija u školama i aktivnije uključivanje roditelja.
Potpuna zabrana društvenih mreža za sve maloljetnike možda nije jedino, niti najbolje rješenje. Društvene mreže mogu biti korisne za obrazovanje, informisanje i komunikaciju, ali djeca nemaju uvijek dovoljno iskustva da prepoznaju manipulaciju, nasilje i sadržaj koji ih može ugroziti. Zato bi starosna ograničenja, posebno za najmlađe, mogla biti dio šireg sistema zaštite.
Zabrana nije zamjena za roditelje, ali ni roditelji ne mogu sami kontrolisati globalne platforme. Kompanije koje zarađuju od pažnje korisnika moraju preuzeti veći dio odgovornosti za sadržaj koji preporučuju djeci. Ne može se sva odgovornost prebaciti na porodicu, dok algoritmi nastavljaju da podstiču beskonačno pregledanje sadržaja i širenje viralnih trendova.
Balkan bi zato trebalo ozbiljno da razmotri uvođenje jasnih pravila – ne samo pitanje od koje godine dijete smije imati nalog, već i kako se provjerava uzrast, kako se uklanja opasan sadržaj i ko odgovara kada platforme ne zaštite najmlađe.
Jer kada dijete zbog nekoliko sekundi snimka završi u bolnici, pitanje više nije da li je neki izazov popularan. Pitanje je zašto je bilo potrebno da se nešto takvo dogodi da bismo počeli ozbiljno da razgovaramo o bezbjednosti djece na internetu.
Izvori: Reuters – pregled zakonskih ograničenja u državama svijeta; Euronews – evropske inicijative za ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama; Radio Slobodna Evropa – slučaj „Supermen izazova“ u banjalučkoj regiji; PubMed – pregled naučnih radova o rizičnim izazovima na društvenim mrežama.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.