Prije Prvog svetskog rata proslave Nove godine su bile rijetke i skromne, a činjenicu da je 1. januara nastupila “nova godina” novine su pominjale rijetko i nikada na prvoj strani.
Kako je Božić proslavljan 25. decembra, on je bio centralni događaj, pa je sav glamur i sjaj bio usmjeren na ovaj veliki crkveni praznik, dok su dočeci bez kakvih danas ne možemo da zamislimo Nove godine bili prava rijetkost.
Ipak, nakon Prvog svjetskog rata ovo je počelo da se menja. Godine 1919. država Srbija je prešla na računanje vremena po gregorijanskom kalendaru. Kako Srpska pravoslavna crkva nikada nije priznala ovaj kalendar ona je nastavila da obilježava praznike na dotadašnji način. I tako je rođena i tada prvi put proslavljena “Srpska Nova godina”…
Sudeći po novinskim naslovima i oglasima iz onog doba, ovo je izazvalo priličnu zabunu. Negdje u to vrijeme i proslave Novih godina postaju sve češće, pa je među ondašnjim oglasima moguće pronaći reklame za doček “katoličke” nove godine, “pravoslavne” nove godine, “srpske nove godine”…
Od 1923. ovakvi oglasi doživljavaju pravi bum! U narednim godinama nije bilo viđenije beogradske kafane ili bioskopa koji nisu organizovali “dupli” doček Nove godine. Iako proslava 13. nikada nije bila “zvanična”, Srbi su je rado slavili – veselo i pomalo iz inata Nakon Drugog svetskog rata nove vlasti su pokušale da zabrane slavljenje Srpske Nove godine. U arhivima je i danas moguće naći naredbe da kafane 13. januara moraju biti zatvorene do 22 časa, a čak se i na rođene tog dana gledalo sumnjičavo jer se nije sa sigurnošću znalo šta slave, prenosi Istorijski zabavnik
Ipak, sve ovo nije dalo efekata!
Na zabranu, Srbi su odgovorili prebacivanjem proslava u intimniju, kućnu atmosferu slaveći bez obzira na sve.
I tako je Srpska Nova godina “preživela” sve do današnjih dana kada je ponovo postala popularna i kada polako postaje brend koji u našu zemlju dovodi sve više turista iz raznih krajeva svijeta.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.