Turska je svijetu podarila jedan od najslađih darova – baklavu, a danas se obilježava dan ove širom poznate i mnogima omiljene poslastice.
Svjetski poznata turska baklava, sa svojom zlatnom koricom i laganim sirupom, pruža ukus koji ostaje u sjećanju dugo nakon prvog zalogaja. Ovaj neodoljivi desert, često svrstavan među najbolje na svijetu, prešao je kulturne i geografske granice i postao široko dostupan zahvaljujući velikom izvozu iz Turske, i sve većem broju turskih poslastičarnica širom svijeta koje oduševljavaju ljude na svim kontinentima.
Od Amerike do Japana, poslastičarnice koje vode turski majstori privlače dugačke redove ljubitelja slatkiša željnih autentičnog ukusa.
Bilo da ste znalac ili radoznali gurman, najbolje mjesto da se uživa u ovoj hrskavoj poslastici jeste sama Turska, a nema boljeg povoda za posjetu ovoj zemlji od Svjetskog dana baklave, koji se obilježava danas, 17. novembra. Ipak, i ako nismo u Turskoj, ovaj slatki dan možemo proslaviti i u svojoj zemlji i počastiti se ukusnom baklavom nakon ručka.
Omiljeni desert turske kuhinje
Tradicionalno pripremljena od 40 slojeva tankih kora (jufki), punjenih pistaćima ili orasima i zaslađenih sirupom, baklava je suština raskoši. Neodoljivo hrskava i sočna, vijekovima osvaja nepca sladokusaca. Još od osmanskog perioda, ovaj tradicionalni turski desert čuva se i prenosi kao dio bogate, održive turske kulinarske kulture.
Potiče iz turske tradicije jufke (yufka), koja je uvrštena na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva. Baklava je dostigla savršenstvo u osmanskim dvorskim kuhinjama, gdje su majstori razvlačili tijesto tanko poput latice ruže. Nekada simbol umijeća i prestiža u palati, danas je omiljeni simbol slavlja i gostoprimstva. Bilo da se služi uz čaj ili kafu, ili na posebnim prilikama poput vjenčanja i vjerskih praznika, baklava i dalje okuplja ljude i uljepšava njihove radosne trenutke.
Prijestonica baklave
Baklava je i među omiljenim desertima sladokusaca širom svijeta. Društvene mreže preplavljene su objavama i heštegovima posvećenim baklavi. Ipak, priprema prave baklave zahtijeva umjeće, strpljenje i duboko poznavanje sastojaka. Najfinija verzija dolazi iz turske jugoistočne pokrajine Gazijantep, člana UNESCO-ve Mreže kreativnih gradova u oblasti gastronomije.
Zapravo, gazijantepska baklava je prvi turski proizvod koji je dobio zaštićeni status u Evropskoj uniji (EU). Ono što je čini posebnom nisu samo majstorski tanki slojevi tijesta, već i izuzetni sastojci – visokokvalitetni Antep pistaći i lokalno proizveden maslac.
Majstori u Gazijantepu testo razvlače ručno, dok ne postane gotovo providno. Između tih nežnih slojeva stavlja se obilje mljevenih pistaća i maslaca. Baklava se zatim pažljivo peče u pećima na drva, što joj daje prepoznatljivu zlatnožutu boju. Kada je pečena, preliva se sirupom savršene gustine, koji tijesto polako upija. Rezultat je savršena gazijantepska baklava – hrskava spolja, meka iznutra, slatka, ali nikada preteška.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.