Slovački premijer Robert Fico poručio je da ne želi da Slovačka bude uvučena u vojni sukob zbog obaveza koje proizlaze iz Člana 5 NATO-a, upozoravajući na mogućnost velikog sukoba Alijanse i Rusije.
Fico je rekao da je duboko zabrinut zbog onoga što vidi kao potragu za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije.
– Duboko sam zabrinut što je jedina stvar koja se trenutno dešava potraga za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije – rekao je Fico, prenosi slovački portal Hlavný denník.
Fico pita protiv koga NATO želi da ratuje
Slovački premijer kritikovao je pojedine evropske lidere zbog, kako je naveo, pretjerano ratoborne retorike.
Prema njegovim riječima, takva retorika može poslužiti za skretanje pažnje sa problema sa kojima se Evropa suočava.
– Čini se da ponekad postoji težnja da se nesposobnost rješavanja problema, poput ilegalnih migracija, konkurentnosti ili visokih cijena energenata, prikrije pribjegavanjem ratobornoj retorici – „hajde da ratujemo“. Za ime Boga, protiv koga želimo da ratujemo? Protiv koga – upitao je slovački premijer.
„Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba“
Fico je posebno govorio o mogućem aktiviranju Člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa princip kolektivne odbrane članica NATO-a u slučaju oružanog napada.
– Možete li da zamislite, dame i gospodo, da se aktivira Član 5 NATO ugovora? Može li iko da zamisli da mu kažu – obučite pet hiljada vojnika, deset hiljada vojnika, i pošaljite ih negdje u borbu? A da pritom čak i ne znamo protiv koga, zašto ili za koji cilj.
Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog Člana 5. Kao premijer, učiniću sve što je u mojoj moći da obezbijedim da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob – rekao je Robert Fico.
Član 5 ne znači automatsko slanje vojske
Član 5 NATO ugovora uspostavlja princip kolektivne odbrane prema kojem se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve članice Alijanse.
Ipak, njegova primjena ne znači automatski da bi svaka članica morala da pošalje unaprijed određen broj vojnika u borbu.
Svaka članica, u slučaju oružanog napada, preduzima mjere koje smatra neophodnim kako bi pomogla napadnutoj članici. Ta pomoć može uključivati upotrebu oružane sile, ali nije propisan identičan odgovor svih država članica.
Član 5 NATO-a do sada je aktiviran samo jednom, nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra 2001. godine.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.