U eri digitalnih tehnologija sve više svakodnevnih aktivnosti obavljamo putem interneta, od komunikacije i kupovine do bankarskih usluga.
Ipak, upravo ta pogodnost otvara prostor i za različite oblike sajber prevara u kojima građani mogu izgubiti novac ili osjetljive lične podatke.
Phishing – zamka koja vreba iz e-maila
Stručnjaci upozoravaju da kriminalci sve češće koriste lažne poruke, e-mailove i veb-stranice kako bi prevarili korisnike. Jedna od najčešćih metoda je takozvani „phishing“ (fišing), odnosno slanje poruka koje izgledaju kao da dolaze iz banke, pošte ili neke poznate kompanije.
U tim porukama građani se pozivaju da unesu svoje lozinke, broj kartice ili druge lične podatke, koji potom završavaju u rukama prevaranata.
Posebno ugroženi stariji građani
Pored toga, sve su češće prevare putem društvenih mreža, gdje se građanima nude lažne nagradne igre, investicije ili povoljne kupovine.
Nakon što korisnici ostave svoje podatke ili uplate novac, prevaranti nestaju bez traga. Posebno su ugroženi stariji građani i oni koji nisu dovoljno upoznati s načinom funkcionisanja digitalnih platformi.
Stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić upozorava da sve veći broj prijavljenih slučajeva pokazuje da su finansijske prevare putem društvenih mreža postale jedan od najraširenijih oblika sajber kriminala.
Salkić: Funkcionišu kroz psihološki pritisak
Govoreći za „Avaz“, Salkić je detaljno objasnio metode kojima se prevaranti služe:
– Kriminalne grupe koriste kombinaciju socijalnog inženjeringa, lažnih investicionih platformi i zloupotrebe identiteta javnih ličnosti kako bi kod građana stvorile osjećaj povjerenja i navodnu sigurnost ulaganja.
Posebno je opasna praksa instaliranja softvera za udaljeni pristup poput AnyDesk ili TeamViewer, jer se time napadačima praktično predaje potpuna kontrola nad uređajem i elektronskim bankarstvom žrtve.
Dalje objašnjava da se u ovakvim prevarama često od građana traži dostavljanje broja bankovne kartice ili žiroračuna, kao i sigurnosnog kontrolnog broja CVV s poleđine kartice.
– Davanjem ovih podataka kriminalci mogu izvršiti neovlaštene transakcije, preuzeti kontrolu nad računima i izvršiti finansijsku štetu u vrlo kratkom vremenu – objasnio je Salkić.
Opasnost od neregulisanog tržišta kriptovaluta
Ovakve prevare funkcionišu kroz psihološki pritisak i obećanja brze zarade, što je tipičan obrazac finansijskog sajber kriminala na globalnom nivou.
U uslovima nedovoljno regulisanog tržišta kriptovaluta u Bosni i Hercegovini, rizik za građane je dodatno povećan.
Zbog toga je ključno razvijati digitalnu pismenost, provjeravati izvor svake investicione ponude i nikada ne dijeliti lične podatke, dokumente ili pristup bankovnim računima putem interneta.
Šta nikako ne smijete raditi?
Stručnjaci savjetuju nekoliko osnovnih mjera opreza:
- Ne dijelite podatke: Građani nikada ne bi trebali dijeliti svoje bankovne podatke putem e-maila ili poruka.
- Sumnjivi linkovi: Nikada ne klikćite na linkove koji vam stignu od neprovjerenih pošiljalaca.
- Jake lozinke: Obavezno koristite složene lozinke i redovno ažurirajte svoje uređaje.
- Provjera sajta: Uvijek provjerite da li je veb-stranica na kojoj unosite podatke zaista zvanična.
Avaz
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.