Na društvenim mrežama sve je popularniji trend pod nazivom „maxxing“, koji podrazumijeva ideju da svaku aktivnost treba dovesti do maksimuma, od izgleda i treninga do zdravlja i ličnog razvoja.
Iako zvuči kao motivacija za napredak, stručnjaci upozoravaju da granica između discipline i opsesije može biti veoma tanka.
Šta je zapravo maxxing?
Naziv „maxxing“ danas se dodaje gotovo svakoj aktivnosti koju ljudi žele da unaprijede do krajnjih granica.
Tako nastaju izrazi poput „looksmaxxing“, koji se odnosi na poboljšanje fizičkog izgleda, ali i druge varijante povezane sa zdravljem, inteligencijom, produktivnošću ili životnim navikama.
Ideja iza ovog trenda je da se osoba ne zadovoljava prosjekom, već stalno pokušava da postane bolja verzija sebe.
Kako je nastao ovaj internet fenomen?
Koncept maxxinga posebno je zaživio sa razvojem industrije zdravog života i wellness kulture.
Kompanije sve više nude proizvode koji obećavaju poboljšanje svakodnevnog života, od hrane bogate vlaknima do suplemenata, preparata za njegu kože i proizvoda koji obećavaju kvalitetniji san.
U takvom okruženju mnogi, posebno mlađi ljudi, počinju da primjenjuju istu logiku na gotovo svaki dio života i pokušavaju da sve dodatno unaprijede, piše Mondo.
Kada želja za napretkom postaje problem?
Iako je rad na sebi pozitivan, stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da pretjerivanje može imati negativne posljedice.
Psihoterapeutkinja Bili Danlevi (Billie Dunleavy) smatra da stalna potreba da se nešto radi do kraja može ugroziti druge dijelove života.
– Raditi bilo šta do krajnosti često šteti drugim oblastima života. To očigledno nije zdravo i nije nešto što bi bilo koji licencirani stručnjak za mentalno zdravlje preporučio.
U redu je biti strastven prema nečemu, ali „maxxing“ nosi sa sobom i perfekcionistički ideal koji nije zasnovan na stvarnosti – navela je ona.
Looksmaxxing posebno zabrinjava stručnjake
Posebnu pažnju privlači „looksmaxxing“, odnosno pokušaji da se fizički izgled promijeni kako bi osoba dostigla određene standarde ljepote.
To može uključivati pokušaje naglašavanja vilice, promjene izgleda lica ili različite metode za „unapređenje“ fizičkog izgleda.
Stručnjaci upozoravaju da opsesivno bavljenje izgledom može dovesti do problema sa samopouzdanjem i tjelesne dismorfije, odnosno poremećaja u kojem osoba ima iskrivljenu sliku o svom tijelu.
Poseban rizik predstavljaju metode poput korišćenja steroida ili ekstremnih tehnika za promjenu izgleda, koje mogu imati ozbiljne posljedice, naročito kod tinejdžera.
Pritisak da stalno budemo bolji
Klinička psihijatrica Dženifer Harstin (Jennifer Hartstein) upozorava da najveći problem maxxinga može biti upravo pritisak koji stvara.
– Najveći rizik „maxxinga“ je to što on može dodatno da podstakne anksioznost i depresiju, ako stvari ne ispadnu onako kako je osoba zamislila ili ako doživi neuspjeh. Kruto vezivanje za određene ciljeve može da izazove i snažan osjećaj stida i da vas uvuče u začarani krug – istakla je Harstin.
Može se raditi na sebi bez stalnog pritiska
Stručnjaci navode da savremeni svijet, obilježen ekonomskom i društvenom nesigurnošću, mnoge ljude podstiče da traže osjećaj kontrole kroz ovakve trendove.
Ipak, napredak ne mora uvijek značiti stalno forsiranje sebe.
Važno pitanje koje stručnjaci savjetuju ljudima da postave sebi glasi:
– Da niko ne gleda i da niko ne može da vidi mjerljive rezultate, da li bih se i dalje ovoliko trudio?
Najzdravije navike i hobiji su oni kojima možemo da se posvetimo, ali i da napravimo pauzu kada nam je potrebna. Jer cilj nije postati savršena verzija sebe, već izgraditi život u kojem možemo normalno da funkcionišemo.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.