Elektroliti su neophodni za normalan rad srca, mišića i nervnog sistema, ali njihova ravnoteža može biti poremećena zbog dehidracije, bolesti, lijekova, pa čak i prekomjernog unosa vode.
Šta su zapravo elektroliti?
Elektroliti su minerali koji u tjelesnim tečnostima nose električni naboj i učestvuju u brojnim procesima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma.
Među najvažnijima su natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum, dok važnu ulogu imaju i bikarbonati.
Oni omogućavaju komunikaciju između ćelija, prenos nervnih signala i kontrakciju mišića, uključujući i srčani mišić.
Pošto je oko 60 odsto tijela odrasle osobe voda, elektroliti se nalaze praktično u svim tjelesnim tečnostima i ćelijama. Zbog toga je njihova ravnoteža važna za normalno funkcionisanje organizma.
Svaki elektrolit ima svoju ulogu
Natrijum pomaže u regulisanju količine tečnosti u organizmu i utiče na krvni pritisak.
Kalijum je od presudnog značaja za pravilan rad mišića i srca, a ozbiljne promjene njegove koncentracije mogu izazvati opasne poremećaje srčanog ritma.
Kalcijum je važan za zdravlje kostiju, ali učestvuje i u kontrakciji mišića, radu nerava i regulisanju krvnih sudova.
Magnezijum učestvuje u stvaranju energije i podržava normalan rad mišića i nervnog sistema.
Bikarbonati pomažu organizmu da održava odgovarajuću kiselost krvi, odnosno stabilnu pH vrijednost, što je neophodno za normalno funkcionisanje metabolizma, piše Mondo.
Kako dolazi do poremećaja elektrolita?
Neravnoteža može nastati iz različitih razloga. Jedan od najčešćih je gubitak tečnosti zbog obilnog znojenja, dugotrajnog povraćanja ili proliva.
Problem može nastati i kada se u kratkom periodu unese previše vode. Tada se natrijum u krvi može previše razblažiti, što može dovesti do opasnog pada njegove koncentracije.
Na ravnotežu elektrolita utiču i određene hronične bolesti. Bubrezi imaju važnu ulogu u regulisanju njihovog nivoa, pa bolesti bubrega mogu ozbiljno poremetiti ovu ravnotežu.
Uticaj mogu imati i srčana slabost, ciroza jetre i pojedini hormonski poremećaji.
Nivo elektrolita mogu promijeniti i neki lijekovi, među kojima su diuretici, laksativi, kortikosteroidi, pojedini antibiotici i lijekovi koji se koriste u hemoterapiji.
Ove simptome ne treba ignorisati
Simptomi zavise od toga koji je elektrolit poremećen i koliko je neravnoteža ozbiljna.
Blagi poremećaji ponekad ne izazivaju nikakve tegobe, dok ozbiljniji mogu predstavljati hitno stanje.
Mogu se javiti:
- umor i izražena slabost
- glavobolja
- mučnina
- razdražljivost ili zbunjenost
- grčevi i trzanje mišića
- slabost mišića
- nepravilni ili ubrzani otkucaji srca
- promjene krvnog pritiska.
Kod ozbiljne neravnoteže mogu se javiti i napadi, gubitak svijesti, koma i poremećaji srčanog ritma koji mogu dovesti do iznenadnog srčanog zastoja.
Kako se utvrđuje poremećaj?
Poremećaj elektrolita može se utvrditi analizom krvi, kojom se provjeravaju koncentracije ključnih minerala.
Ljekar će, u zavisnosti od rezultata i simptoma, tražiti i uzrok problema.
Liječenje zavisi od toga šta je dovelo do neravnoteže. Kod dehidracije može biti potrebna nadoknada tečnosti i elektrolita, dok se kod ozbiljnijih poremećaja tečnost ili lijekovi mogu davati intravenski.
U pojedinim teškim slučajevima može biti potrebna i hemodijaliza.
Elektroliti nisu samo sastojak sportskih napitaka
Elektrolite zato ne treba posmatrati samo kao sastojak sportskih napitaka. Njihova ravnoteža jedan je od temelja normalnog rada organizma.
Izražena slabost, zbunjenost, grčevi ili poremećaji srčanog ritma mogu biti znak ozbiljne neravnoteže i zahtijevaju ljekarsku procjenu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.