Kombuha je od tradicionalnog fermentisanog čaja postala globalni hit, ali iza tvrdnji o njenim gotovo čudesnim svojstvima krije se mnogo složenija priča.
Novo istraživanje na zdravim dobrovoljcima pokazalo je određene promjene u zdravstvenim pokazateljima, ali i jednu važnu granicu: kombuha nije smanjila biološki odgovor organizma na stres.
Od drevnog napitka do globalnog hita
Kombuha, fermentisani čaj sa višestoljetnom tradicijom u Aziji, posljednjih godina doživljava veliki rast popularnosti širom svijeta.
Često se predstavlja kao funkcionalno piće koje poboljšava zdravlje probavnog sistema, jača imunitet i smanjuje stres, dok se njeno globalno tržište procjenjuje na milijarde dolara.
Ali koliko se od tih tvrdnji zaista može potkrijepiti naučnim dokazima?
Istraživači sa Univerziteta u Aberistvitu pokušali su da dobiju precizniji odgovor kroz osmonedjeljno nasumično kontrolisano ispitivanje na 40 zdravih dobrovoljaca.
40 ljudi, osam sedmica i placebo
Učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna je svakodnevno dobijala pažljivo kontrolisanu dozu kombuhe, dok je druga dobijala placebo napitak u obliku aromatizovane vode.
Ispitivanje je bilo dvostruko slijepo, što znači da ni učesnici ni istraživački tim nisu znali ko dobija kombuhu, a ko placebo.
Naučnici su prije i poslije ispitivanja analizirali uzorke krvi i urina kako bi pratili nivoe polifenola i drugih jedinjenja povezanih sa kombuhom.
Rezultati su pokazali pozitivne promjene u određenim zdravstvenim pokazateljima kod grupe koja je konzumirala fermentisani čaj.
Međutim, kada je riječ o stresu, rezultati su bili drugačiji. Testovi nisu pokazali mjerljiv uticaj kombuhe na biološki odgovor organizma na stresne situacije.
Fermentacija mijenja hemiju napitka
Dr Amanda Lojd (Amanda Lloyd), vodeća istraživačica na projektu, navela je da njen tim sada proučava hemijske promjene nastale prije i nakon ispitivanja.
– Čaj je zaista kompleksan materijal bogat različitim svojstvima, a način na koji ga fermentišete, pravite i skladištite pokreće niz različitih procesa koji mijenjaju njegovu hemijsku strukturu – navela je Lojd.
U istraživanje su bili uključeni i univerzitetski psiholozi, koji su pomagali u proučavanju odgovora organizma na stres.
Projekat finansira britanska državna agencija za tehnološke inovacije, a istraživači su sarađivali i sa lokalnom kompanijom koja proizvodi kombuhu tradicionalnim metodama.
Zašto je mikrobiom toliko važan?
Posebna pažnja posvećena je crevnom mikrobiomu, zajednici mikroorganizama koja ima važnu ulogu u funkcionisanju organizma.
Doktorka Ema Šort (Emma Short), konsultantkinja za histopatologiju specijalizovana za gastrointestinalnu patologiju, navela je da je upravo mikrobiom jedan od glavnih predmeta njenog istraživanja.
– Crevni mikrobiom je predmet mog proučavanja, a glavni interes mi je kako možemo da ga promijenimo i unaprijedimo radi boljeg zdravlja – rekla je Šort.
Prema njenim riječima, do 2025. godine bilo je sprovedeno manje od deset kliničkih studija na ljudima, dok se veliki dio ranijih istraživanja oslanjao na laboratorijske uslove.
Šta nastaje tokom fermentacije?
Fermentacijom kombuhe nastaju bakterije, kvasci i organske kiseline, među kojima su sirćetna i mliječna kiselina. Ta jedinjenja mogu imati antimikrobna svojstva.
Sastav napitka, međutim, nije uvijek isti. Zavisi od dužine fermentacije, temperature i mikroorganizama prisutnih u skobi kulturi, odnosno simbiotskoj kulturi bakterija i kvasaca.
U tradicionalnoj pripremi osnovu čine čaj, šećer i skobi kultura, dok se industrijske varijante mogu razlikovati po sastavu i načinu obrade.
Ni kombuha nije zamjena za dobru ishranu
I sama dr Lojd koristi funkcionalnu hranu, ali upozorava da nijedan pojedinačni proizvod ne može zamijeniti uravnoteženu ishranu.
– Ako želite da budete zdravi, jedite dobru hranu. Ne želim samo ova skupa pića na svom stolu u kancelariji, moram da vodim računa o osnovnim potrebama organizma – istakla je Lojd.
Ona potrošačima preporučuje da obrate pažnju na tradicionalnu, „živu“ kombuhu koja sadrži žive mikroorganizme.
Takav napitak bi trebalo da bude prirodno gaziran, a ne naknadno obogaćen ugljen-dioksidom, i može imati znatno drugačiji ukus od industrijski prerađenih proizvoda.
Kombuha tako ostaje zanimljiv predmet naučnog istraživanja, posebno zbog mikroorganizama i jedinjenja koji nastaju tokom fermentacije. Dosadašnji rezultati ukazuju na moguće efekte na pojedine pokazatelje zdravlja, ali naučni dokazi još ne opravdavaju predstavljanje kombuhe kao čarobnog napitka za sve zdravstvene probleme.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.