Ograničenja vojne satelitske usluge Starshield otežala su rad ukrajinskih dronova presretača, koji se koriste u odbrani od ruskih napada.
Ilon Mask tvrdi da odluke o ograničenjima ne donosi njegova kompanija SpaceX, već američka vojska i, na kraju, predsjednik Donald Tramp.
Ukrajinski dronovi suočeni s novim problemima
Ograničenja uvedena tokom noći poremetila su rad ukrajinskih dronova presretača, jednog od važnih sredstava odbrane od ruskih bespilotnih letjelica „Šahed“. Njihove mlazne verzije lete velikom brzinom i znatno ih je teže presresti.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da pokušava iskoristiti probleme sa satelitskom vezom kako bi pojačala napade.
– Rusi očito pokušavaju iskoristiti probleme sa Starlinkom u Ukrajini jer naši dronovi presretači u velikoj mjeri zavise od te veze – izjavio je Zelenski nakon sastanka s britanskim premijerom Endijem Burnamom u Londonu.
U intervjuu za emisiju „Pirs Morgan necenzurisano“ (Piers Morgan Uncensored), objavljenom približno u isto vrijeme, Zelenski je rekao da se osjeća izdanim od Trampa. Upozorio je i da bi nova ograničenja kompanije SpaceX mogla imati ljudske žrtve.
– Uvjeren sam da su znali šta rade – poručio je Zelenski komentarišući prekid rada sistema.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov izjavio je da se veza Starlinka ponovo uspostavlja pri brzinama do 160 kilometara na sat.
– Potpuno ukidanje ograničenja brzine na Starshieldu sada je ključno za odbranu Ukrajine – napisao je Fedorov na platformi Iks (X), zahvalivši Masku na stalnoj podršci.
Prema najnovijim procjenama Zelenskog, Rusija je tokom noći lansirala 124 drona, a tokom dana još 145. U trenutku njegove objave više od 40 dronova „Šahed“ i dalje se nalazilo u ukrajinskom vazdušnom prostoru.
Britanija ubrzava isporuku projektila
Zelenski je nakon razgovora s britanskim premijerom rekao da je dogovoreno ubrzavanje isporuke sistema protivvazdušne odbrane. Cilj je da Ukrajina dobije dodatna sredstva za borbu protiv mlaznih dronova koji lete brže i na većim visinama od starijih modela „Šaheda“.
Britanska vlada najavila je ubrzanje isporuke lakih višenamjenskih projektila (LMM) u okviru paketa pomoći vrijednog 45 miliona funti. Od tog iznosa, 10 miliona funti biće isplaćeno ranije nego što je planirano kako bi se odgovorilo na hitne potrebe Ukrajine tokom zime.
– Moja poruka narodu Ukrajine ne može biti jasnija: uz vas smo dokle god bude potrebno. U podršci vašoj hrabroj borbi za mir u Evropi ići ćemo dalje i brže – rekao je Burnam uoči sastanka.
Britanski premijer zadužio je i ministre da pripreme nove sankcije, kao i dodatnu vojnu i finansijsku pomoć.
Prema izvještaju Bi-Bi-Sija (BBC), Burnam je dočekao Zelenskog u Dauning stritu uz vojnu počasnu stražu, što je prvi put da je takva počast ukazana nekom stranom čelniku.
Posjeta je uslijedila nakon velikog noćnog napada u kojem je Rusija ispalila najmanje 39 projektila i 128 dronova. Prema ranijim podacima Zelenskog, najmanje 600.000 ljudi ostalo je bez električne energije.
Zategnuti odnosi Kijeva i Vašingtona
Odnosi Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država dodatno su se pogoršali nakon što Kijev dvije noći zaredom nije dobio rano upozorenje zapadnih partnera o nadolazećim ruskim balističkim projektilima. Zelenski je rekao da su ukrajinski sistemi otkrili projektile tek kada su se približili glavnom gradu.
NATO, Evropska unija i ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga saopštili su da nema naznaka prekida saradnje, ali izvještaji drugih visokih ukrajinskih zvaničnika ukazuju na moguće probleme u razmjeni podataka.
Prema medijskim izvještajima, tokom osmočasovnih razgovora u Majamiju 9. oktobra američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner navodno su upozorili ukrajinsku delegaciju da bi mogla izgubiti pristup američkim obavještajnim podacima ako nastavi napade na ruske rafinerije nafte.
Nekoliko američkih medija objavilo je i da je administracija Donalda Trampa upozorila na mogućnost obustave mehanizma PURL, odnosno programa koji evropskim zemljama omogućava kupovinu američkog oružja za Ukrajinu. Taj mehanizam predstavlja važan kanal za nabavku presretača „Patriot“.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker demantovao je te navode, tvrdeći da nikakve promjene nisu uvedene.
Trampov dogovor s Putinom izazvao kritike
Tramp je 9. oktobra postigao dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o dizelu, nakon čega su ublažene američke sankcije na rusko gorivo. Dvanaest senatora iz obje američke stranke nazvalo je taj potez „izdajom Ukrajine“ u zajedničkom pismu i pozvalo predsjednika da poništi dogovor i sprovede novi zakon o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026. godine.
Približno u isto vrijeme Tramp je kritikovao Zelenskog, poručivši da je „vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika“.
Američki predsjednik je 11. oktobra najavio energetsko primirje, ali ga ni Kijev ni Moskva nisu potvrdili. Tramp je insistirao da su se dvije strane složile „zato što sam ja tako rekao“.
Iako se Ukrajina pridržavala iznenadne najave o prekidu vatre, Rusija je nastavila napade širom zemlje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u srijedu da Trampovo energetsko primirje nikada nije bilo precizno definisano, zbog čega se, prema njegovim riječima, Rusija ne može optužiti za njegovo kršenje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.