Međunarodni dan pripremljenosti za zemljotrese obilježava se 15. oktobra, s ciljem podizanja svijesti o značaju pravovremene pripreme i pravilnog ponašanja tokom zemljotresa.
Zemljotresi su prirodne pojave koje se ne mogu pouzdano predvidjeti, ali se njihov rizik i moguće posljedice mogu smanjiti odgovarajućom pripremom, informisanjem i poznavanjem osnovnih pravila zaštite. Međunarodni dan pripremljenosti za zemljotrese prilika je da građani, ustanove, škole i radne organizacije provjere koliko su spremni za vanredne situacije.
Međunarodna inicijativa „ShakeOut“ svake godine organizuje vježbe tokom kojih učesnici uče kako da zaštite sebe i druge u slučaju podrhtavanja tla. U 2026. godini međunarodni dan vježbi obilježava se 15. oktobra. Cilj je da pravilna reakcija postane navika, jer u trenutku zemljotresa nekoliko sekundi može biti presudno.
Kako se ponašati tokom zemljotresa?
U slučaju zemljotresa najvažnije je ostati smiren i zaštititi glavu i vrat. Ako se nalazite u zatvorenom prostoru, ne pokušavajte da istrčite iz zgrade dok podrhtavanje traje.
Preporučuje se da se spustite na ruke i koljena, sklonite ispod čvrstog stola ili drugog stabilnog komada namještaja i rukama se držite za zaklon dok se podrhtavanje ne završi. Ako u blizini nema odgovarajućeg zaklona, zaštitite glavu i vrat rukama i udaljite se od prozora, staklenih površina i predmeta koji bi mogli pasti.
Ako se nalazite na otvorenom, udaljite se od zgrada, drveća, ulične rasvjete i električnih vodova. Ukoliko ste u automobilu, zaustavite se na bezbjednom mjestu, dalje od objekata i nadzemnih vodova, i ostanite u vozilu dok podrhtavanje ne prestane.
Priprema počinje prije zemljotresa
Stručnjaci preporučuju da svako domaćinstvo unaprijed pripremi plan postupanja u slučaju zemljotresa. Članovi porodice trebalo bi da znaju gdje se nalaze bezbjednija mjesta u stanu ili kući, kako će međusobno stupiti u kontakt i gdje će se okupiti ukoliko budu razdvojeni.
Teže komade namještaja, police i druge predmete potrebno je pričvrstiti kako bi se smanjila mogućnost njihovog prevrtanja. Prohodni izlazi ne bi trebalo da budu zakrčeni, a u domaćinstvu je korisno imati osnovne zalihe vode, hrane koja se ne kvari brzo, baterijsku lampu, rezervne baterije, pribor za prvu pomoć i neophodne lijekove.
Posebnu pažnju treba posvetiti djeci, starijim osobama i osobama kojima je potrebna pomoć pri kretanju. Redovne vježbe u školama, ustanovama i na radnim mjestima mogu pomoći da ljudi brže i pravilnije reaguju u stvarnoj opasnosti.
Šta uraditi nakon zemljotresa?
Kada podrhtavanje prestane, potrebno je pažljivo procijeniti situaciju. Ako je objekat oštećen, napustite ga kada to možete učiniti bezbjedno i udaljite se od fasada, dimnjaka i drugih dijelova koji bi mogli pasti. Ne ulazite ponovo u oštećene zgrade dok nadležne službe ne procijene da je to bezbjedno.
Treba računati i na mogućnost naknadnih potresa, koji mogu izazvati dodatna oštećenja. Ukoliko osjetite miris gasa ili primijetite oštećenja električnih instalacija, ne koristite otvoreni plamen i izbjegavajte rukovanje prekidačima u prostoru u kojem postoji sumnja na curenje gasa. U slučaju neposredne opasnosti obavijestite nadležne službe.
Informacije o situaciji treba pratiti putem zvaničnih izvora, civilne zaštite i nadležnih službi, a telefonske linije koristiti odgovorno kako bi bile dostupne onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Zajednička odgovornost za veću bezbjednost
Pripremljenost za zemljotrese nije samo zadatak nadležnih institucija već i odgovornost svakog pojedinca. Informisanost, vježbanje i jednostavne preventivne mjere mogu smanjiti rizik od povreda i olakšati postupanje u kriznim situacijama.
Obilježavanje 15. oktobra podsjeća da se o bezbjednosti ne razmišlja tek kada se zemlja zatrese. Priprema počinje unaprijed, a poznavanje osnovnih pravila zaštite može pomoći da u trenutku opasnosti reagujemo brže, smirenije i odgovornije.
Najvažnije je zapamtiti: spustite se, zaklonite i držite se za stabilan zaklon dok podrhtavanje ne prestane.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.