Izborni rezultati u Izraelu nagovještavaju komplikovane pregovore o formiranju nove vlade. Iako su blokovi okupljeni oko aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua i opozicionog lidera Gadija Ajzenkota osvojili značajnu podršku, nijedna strana, prema objavljenim izlaznim anketama, nema sigurnu većinu u parlamentu.
Posebnu ulogu u postizbornim pregovorima mogle bi da imaju arapske političke stranke, čiji bi poslanički mandati mogli odlučiti o tome ko će dobiti priliku da sastavi novu vladu.
Neizvjesna borba za većinu u Knesetu
Izraelom se od osnivanja države 1948. godine uglavnom upravljalo kroz koalicije više političkih stranaka. Razlog za to je izborni sistem u kojem se poslanička mjesta raspoređuju proporcionalno osvojenim glasovima, pa jedna stranka rijetko može samostalno da obezbijedi većinu.
Prema izlaznim anketama nakon izbora održanih 27. oktobra, blok koji predvodi bivši vojni komandant Gadi Ajzenkot mogao bi da osvoji približno isti broj mandata kao i političke snage koje podržavaju Netanjahua. Ipak, procjene različitih televizijskih stanica nisu bile potpuno usaglašene, pa konačan odnos snaga ostaje neizvjestan.
Upravo zbog toga očekuju se razgovori između stranaka koje bi mogle da obezbijede potrebnu podršku za formiranje parlamentarne većine.
Kako se formira vlada u Izraelu?
Izraelski parlament, poznat kao Kneset, broji 120 poslanika. Za stabilnu većinu potrebno je najmanje 61 poslaničko mjesto, zbog čega politički lideri nakon izbora moraju da traže partnere među drugim strankama.
Kada se potvrde izborni rezultati, predsjednik Izraela Isak Hercog obavlja konsultacije s predstavnicima političkih stranaka i odlučuje kome će povjeriti mandat za sastavljanje vlade. Ključno je da izabrani kandidat ima realne izglede da okupi dovoljan broj poslanika.
Pravo na mandat ne mora automatski dobiti lider stranke koja je osvojila najviše mjesta. Važnija je mogućnost da se formira koalicija koja može dobiti podršku parlamenta.
Mandatar ima ograničeno vrijeme da postigne dogovor s potencijalnim partnerima. Ako u tome ne uspije, priliku može dobiti drugi kandidat. Ukoliko pregovori propadnu i nijedna politička opcija ne uspije da sastavi vladu, moguć je i novi izborni ciklus. U takvom slučaju postojeća vlada može nastaviti da obavlja poslove do formiranja nove.
Netanjahu i opozicija pred teškim pregovorima
Benjamin Netanjahu, dugogodišnji lider stranke Likud, jedan je od najuticajnijih političara u savremenoj istoriji Izraela. Prvi put je postao premijer 1996. godine, a tokom narednih decenija više puta se vraćao na čelo vlade.
Njegov politički blok oslanja se na saradnju s desničarskim i vjerskim strankama. S druge strane, opozicione snage okupljene oko Ajzenkota povezuje nastojanje da dođe do promjene vlasti, iako među njima postoje razlike u političkim stavovima.
Zbog takvog odnosa snaga, nijedna strana ne može sa sigurnošću računati na formiranje vlade bez dodatnih dogovora.
Arapske stranke mogle bi da odluče ishod
Jedan od najvažnijih faktora u postizbornim pregovorima predstavlja podrška arapskih političkih stranaka. Ako osvoje broj mandata koji im predviđaju izlazne ankete, njihovi predstavnici mogli bi imati značajan uticaj na izbor budućeg premijera.
Ipak, saradnja s arapskim strankama predstavlja osjetljivo pitanje u izraelskoj politici. Dio vodećih jevrejskih stranaka unaprijed je odbacio mogućnost ulaska u zajedničku vladu s njima, što dodatno otežava pronalaženje parlamentarne većine.
Zbog toga će naredni dani i sedmice biti obilježeni političkim razgovorima, pokušajima sklapanja saveza i procjenama koje opcije imaju najveće šanse da obezbijede podršku većine poslanika.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.