Od Evrope do Azije, sve više vlada poziva građane da se pripreme za situacije u kojima bi mogli ostati bez struje, vode, hrane i pomoći hitnih službi.
Preporuke se razlikuju od države do države, ali poruka je ista: svako domaćinstvo trebalo bi da ima dovoljno osnovnih potrepština da nekoliko dana preživi bez spoljne pomoći.
Tri dana bez pomoći, u nekim zemljama i deset
Kako prenosi globalna mreža CNBCTV18, vlade Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Japana i brojnih evropskih država apeluju na građane da obezbijede zalihe osnovnih potrepština za najmanje 72 sata.
Zvaničnici upozoravaju da su prva tri dana nakon velike krize posebno važna. U slučaju nestanka struje, ekstremnih vremenskih nepogoda ili sajber napada, hitne službe ne mogu istovremeno pomoći svima. Prioritet imaju najugroženiji građani i održavanje rada bolnica, piše Euronews.
Velika Britanija je u oktobru ponovo pokrenula kampanju „Be Ready“ (Budi spreman), kojom domaćinstva poziva da obezbijede trodnevne zalihe za slučaj prekida uobičajenih usluga.
U britanskoj Strategiji nacionalne bezbjednosti za 2025. godinu kao razlozi za zabrinutost navedeni su ruska agresija, neprijateljske sajber aktivnosti i sabotaže.
Sličan pristup ima i Evropska unija, koja je u martu 2025. usvojila Strategiju unije za spremnost (Preparedness Union Strategy), preporučujući građanima da budu sposobni da se oslone na sopstvene zalihe najmanje 72 sata.
Od tri do deset dana: Koliko zaliha preporučuju države?
Prema analizi američkog magazina Newsweek, preporučeni period samostalnog snabdijevanja razlikuje se od države do države.
Dok Kanada, Japan, Meksiko i Holandija savjetuju građanima da pripreme zalihe za 72 sata, pojedine evropske zemlje preporučuju znatno dužu pripremu.
- Švedska i Norveška preporučuju zalihe namirnica za približno sedam dana.
- Njemačka savjetuje građanima da obezbijede zalihe koje mogu trajati do 10 dana.
- SAD i Indija daju opštije smjernice, a američko Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti preporučuje da domaćinstva imaju hranu, vodu i ostale potrepštine za nekoliko dana.
Francuska regija Normandija nedavno je na društvenim mrežama uputila građanima direktan apel:
– Ne čekajte vanrednu situaciju: pripremite se sada!
Zemlje uz Rusiju obnavljaju skloništa i pripremaju stanovništvo
Potreba za jačanjem civilne zaštite posebno je izražena u zemljama koje graniče sa Rusijom ili se nalaze u njenoj neposrednoj blizini, piše Euronews.
CNBCTV18 navodi da su Finska, Švedska, Poljska, Estonija, Letonija i Litvanija značajno proširile mjere civilne zaštite nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Obnavljaju se skloništa, pripremaju planovi evakuacije i organizuju obuke za civile.
Finska je povećala državne rezerve žita na nivo dovoljan za devet mjeseci, dok je Poljska 2025. godine usvojila novi zakon o civilnoj odbrani.
Zabrinutost se ne odnosi samo na mogućnost klasičnog vojnog napada. Napadi na elektroenergetske mreže, saobraćajnu infrastrukturu i komunikacije mogli bi da parališu državu i bez prelaska vojnika preko njenih granica.
Šta treba da se nađe u kućnim zalihama?
Iako se preporučeni periodi razlikuju, uputstva o sadržaju paketa za vanredne situacije uglavnom su slična.
Prema preporukama koje prenosi Newsweek, građani bi trebalo da obezbijede:
- Nekvarljivu hranu.
- Flaširanu vodu.
- Osnovne lijekove.
- Baterije.
- Baterijsku lampu.
- Radio-aparat na baterije ili na navijanje.
Bivši zamjenik direktora FBI Den Bongino nedavno je u svom podkastu upozorio da je priprema najbolji način da se izbjegne panika u nestabilnim vremenima.
Sličnu poruku poslao je i britanski političar Endi Barnam, koji je u izjavi za BBC kroz osmijeh opisao šta drži u kućnim zalihama.
– Volim pasulj, pa ga imam dosta u ormariću, kao i supe. Mislim da su to stvari koje bih preporučio ljudima da imaju.
Da li se države zaista pripremaju za Treći svjetski rat?
Pored preporuka za domaćinstva, pojedine države jačaju i otpornost svojih vojnih sistema.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset je krajem septembra predstavio inicijativu FORTRESS, kojom se od američkih vojnih baza zahtijeva da budu sposobne da samostalno funkcionišu 90 dana bez spoljnog snabdijevanja, u slučaju prekida lanaca snabdijevanja tokom sukoba.
Ipak, zvaničnici upozoravaju da pripreme ne treba tumačiti kao najavu novog svjetskog rata.
Kako navodi CNBCTV18, nema dokaza da je Treći svjetski rat na pomolu. Planiranje najgoreg mogućeg scenarija ne znači da se očekuje da će se on zaista dogoditi.
Poruka građanima zato je prilično jednostavna: obezbijediti vodu, hranu i lijekove za nekoliko dana, znati kako primati zvanična upozorenja putem radija i upoznati se sa lokalnim procedurama u slučaju opasnosti.
Cilj je da domaćinstva ne budu potpuno zavisna od pomoći službi koje bi u velikoj krizi mogle biti preopterećene.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.