Populacija sjevernoatlantskih pravih kitova ponovo je u padu, a najnovija procjena naučnika pokazuje da u okeanima žive svega 382 jedinke.
Sudari sa brodovima, ribarske mreže i zagrijavanje okeana dodatno ugrožavaju opstanak ove vrste.
Broj sjevernoatlantskih pravih kitova smanjen je za oko dva odsto u odnosu na prošlogodišnju procjenu, upozorili su naučnici, ističući da je ova vrsta i dalje u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.
Prema godišnjoj procjeni brojnosti, koju su prenijeli američki mediji, populacija trenutno broji samo 382 jedinke, uprkos ohrabrujućim pokazateljima iz prethodnih godina.
Ribarske mreže i brodovi najveća prijetnja
Sjevernoatlantski pravi kitovi desetkovani su tokom višestoljetnog komercijalnog lova, koji je uglavnom okončan tridesetih godina prošlog vijeka. Danas su među najvećim prijetnjama njihovom opstanku zaplitanje u ribarske mreže i sudari sa brodovima.
Predsjednica Konzorcijuma za sjevernoatlantske prave kitove Heder Petis upozorila je da dodatni problem predstavlja zagrijavanje okeana.
– Ove prijetnje, zajedno sa zagrijavanjem okeana, doprinijele su tome da populacija ostane na niskom nivou – izjavila je Petis.
Ona je objasnila da promjene temperature okeana utiču na raspored njihovih izvora hrane. Zbog toga kitovi odlaze u druga područja, gdje su izloženiji sudarima sa brodovima i zaplitanju u ribarsku opremu.
Populacija za deset godina pala za četvrtinu
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje podatak da je broj ovih kitova od 2010. do 2020. godine opao za oko 25 odsto.
Posljednjih godina zabilježeni su nešto ohrabrujući pokazatelji, ali naučnici i organizacije za zaštitu prirode upozoravaju da to nije dovoljno za oporavak vrste.
Za povećanje populacije potrebne su godine sa većim brojem novorođenih jedinki, kao i dodatne mjere zaštite koje bi smanjile opasnost od ljudskih aktivnosti.
Gdje žive sjevernoatlantski pravi kitovi?
Ovi kitovi mogu dostići težinu od oko 68 tona. Tokom zime donose mladunce na svijet u priobalnim vodama američkih saveznih država Sjeverna i Južna Karolina, Floride i Džordžije.
Nakon toga sele se na sjever, prema područjima za ishranu uz obale Nove Engleske i Kanade.
Njihova migracija i promjene u dostupnosti hrane čine ih posebno izloženim opasnostima u okeanskim područjima koja nisu dovoljno zaštićena.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

