Lijekovi koji odgovaraju genetskim karakteristikama svakog pacijenta, preciznije otkrivanje bolesti i manje neželjenih reakcija na terapiju ciljevi su personalizirane medicine.
Evropski projekat vrijedan 45 miliona evra trebalo bi da napravi važan korak ka takvom načinu liječenja.
Personalizirana medicina podrazumijeva prilagođavanje liječenja potrebama svakog pacijenta, uzimajući u obzir njegove genetske karakteristike. Ovakav pristup već se primjenjuje u pojedinim oblastima, posebno u liječenju karcinoma, ali za njegovu širu primjenu potrebno je bolje razumjeti genetske razlike među ljudima.
Jedan od važnih koraka u tom pravcu je evropski projekat Genom Evrope (Genome of Europe), u kojem učestvuje 49 partnera iz 27 evropskih zemalja. Cilj je prikupiti i povezati podatke o najmanje 100.000 ljudskih genoma i stvoriti referentnu bazu koja će obuhvatiti genetsku raznolikost evropskog stanovništva, prenosi Avaz.
Prema pisanju portala Juronjuz (Euronews), projekat je vrijedan 45 miliona evra, od čega 20 miliona obezbjeđuje Evropska komisija kroz program Digitalna Evropa (Digital Europe). Pokrenut je u jesen 2024. godine, a planirano je da traje tri i po godine.
Zašto su važne genetske razlike?
Iako ljudi dijele većinu genetskog materijala, i manje razlike u DNK mogu imati značajne posljedice. One mogu uticati na nasljednu sklonost određenim bolestima, ali i na to kako organizam reaguje na lijekove.
Problem je što genetske varijante nisu jednako zastupljene u svim populacijama. Zbog toga baze podataka zasnovane na genetskim informacijama samo određenih grupa stanovništva ne moraju dovoljno dobro predstavljati raznolikost drugih populacija.
– Populacije, poput kiparske, imaju svoje specifične karakteristike – objasnila je Katerina Strati, vanredna profesorica na Odjeljenju bioloških nauka Univerziteta na Kipru.
Istakla je da je važno proučavati genom na lokalnom nivou jer se genetske karakteristike jedne populacije ne mogu jednostavno zaključiti na osnovu istraživanja sprovedenih na drugima.
Referentni genom naučnicima služi kao svojevrsno mjerilo. Omogućava im da genetske varijante pronađene kod pojedinca uporede s podacima o populaciji kojoj pripada i procijene koliko su određene promjene česte ili rijetke.
Kipar analizira genetske podatke stanovništva
U projekat se uključio i Kipar, preko Centra izvrsnosti za biobankiranje i biomedicinska istraživanja Bajobank (biobank.cy) Univerziteta na Kipru. Njihov zadatak je sekvenciranje cijelog genoma najmanje 310 dobrovoljaca s Kipra.
Mapiranje genoma stanovništva ove zemlje počelo je još 2019. godine, a cilj je stvaranje genetske referentne baze koja će pomoći u medicinskim istraživanjima i molekularnoj dijagnostici.
U okviru projekta Sajprom (CYPROME) do sada je analizirano više od 1.000 egzoma dobrovoljaca. Egzom obuhvata dijelove gena koji nose uputstva za stvaranje proteina, dok sekvenciranje cijelog genoma obuhvata znatno veći dio DNK.
Bajobank raspolaže s više od 123.000 bioloških uzoraka, uključuje 12.257 dobrovoljaca i učestvuje u 14 istraživačkih programa. Istraživanja su, između ostalog, usmjerena na nasljedne bolesti bubrega, srčana oboljenja i rijetke bolesti poput Alportovog sindroma.
Apostolos Malatras, viši bioinformatičar u Centru izvrsnosti, objasnio je da referentna genetska baza omogućava istraživačima upoređivanje nalaza i bolje razumijevanje genetskih karakteristika pojedinaca.
– Pomoći ćemo da razvoj lijekova, ali i njihova primjena, budu mnogo jednostavniji. Ako osoba ima poteškoća s primjenom određenog lijeka, moći ćemo razviti specijalizovani lijek prilagođen upravo toj osobi – rekao je Malatras.
Mariel Vutunu (Mariel Voutounou), voditeljica projekata u centru, naglasila je koliko je prikupljanje bioloških uzoraka i podataka dugotrajan proces.
– Kada ljekar ili naučnik želi pokrenuti istraživanje neke bolesti, kažemo da započinje dugotrajni maraton. Za prikupljanje svih tih podataka i uzoraka potrebno je mnogo vremena i truda.
Ali, neko ko već raspolaže biobankom i tolikim bogatstvom informacija u svom istraživačkom alatu, na početnoj je poziciji deset kilometara ispred ostalih – slikovito je opisala.
Ko ima pristup genetskim podacima?
Prikupljanje genetskih podataka otvara i važno pitanje njihove zaštite. DNK sadrži osjetljive informacije ne samo o zdravlju pojedinca nego i o njegovim biološkim srodnicima.
Kiparska biobanka djeluje uz odobrenje Nacionalnog odbora za bioetiku Kipra i u skladu s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Primjenjuje se više nivoa tehničke i organizacione zaštite, a pristup ličnim podacima strogo je ograničen.
Doktorka Džordžija Haralambidu (Georgia Charalambidou), zadužena za etička, pravna i društvena pitanja te edukaciju u centru, istakla je da zaštita učesnika počinje već prilikom njihovog uključivanja u istraživanje.
– Kada dobrovoljac dođe u naš centar, prvo mu pružamo sve potrebne informacije. Nastojimo se uvjeriti da ih je razumio i dajemo mu dovoljno vremena da ih razmotri i postavi pitanja. Naravno, uvijek se potpisuje i obrazac informisanog pristanka u kojem su navedena sva njegova prava – objasnila je.
Učesnici mogu povući svoj pristanak u bilo kojem trenutku, bez posljedica po liječenje ili odnos s ljekarom. Istraživanje sprovedeno među približno 569 stanovnika Kipra pokazalo je da većina pozitivno gleda na genetska istraživanja, ali očekuje transparentnost i informacije o tome kako se njihovi podaci koriste. Zanimaju ih i rezultati istraživanja u kojima učestvuju.
– Žele znati kako postupamo s njihovim podacima i kakvi su rezultati dostupni. Žele i da im se nešto vrati zauzvrat – rekla je Haralambidu.
Genetski podaci povezuju se bez prenosa između zemalja
Uz projekat Genom Evrope razvija se i Evropska infrastruktura za genetske podatke (European Genomic Data Infrastructure – GDI). Njen zadatak je da omogući sigurno povezivanje i analizu genetskih podataka iz različitih zemalja.
To znači da istraživači neće morati prenositi datoteke s genetskim podacima iz jedne države u drugu. Umjesto toga, analize će moći da obavljaju direktno na sistemima u kojima su podaci pohranjeni.
Takva saradnja posebno je važna za istraživanje rijetkih bolesti jer omogućava upoređivanje genetskih nalaza među različitim populacijama i povećava mogućnost pronalaska uzroka oboljenja.
Personalizirana medicina već je dio kliničke prakse u pojedinim oblastima, ali terapije u potpunosti prilagođene genetskim karakteristikama svakog pojedinca još su dugoročan cilj. Evropski projekat prikupljanja 100.000 genoma trebalo bi da postavi temelje za precizniju dijagnostiku, efikasniju prevenciju i liječenje koje će sve više odgovarati individualnim potrebama pacijenata.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

