Ima li Bosna i Hercegovina luksuz da nakon 25 godina ponovo uđe u vrtlog preglasavanja, glavno je pitanje koje potresa domaću političku scenu, koja se zaoštrila kao nikad do sada u postdejtonskom periodu!
Nakon jednostranog podnošenja revizije tužbe protiv Srbije Hagu, inicirane od strane bošnjačkog člana Predsjedništva i lidera SDA Bakira Izetbegovića u BiH traje pravi mali politički rat, kojem se ne nazire kraj. Jedina sreća jeste činjenica da se on nije uspio „preliti“ na region već traje isključivo na relaciji Sarajevo-Banjaluka.
Naime, problematičan je način na koji je revzija podnesena, jer po tom pitanju nije uspostavljen konsenzus među predstavnicima tri kontitutivna naroda. Tačno 25 godina nakon referenduma na kojem su bošnjački i hrvatski birači izglasali nezavisnost BiH i izdvajanje iz ostataka tadašnje SFRJ, kada nas je udruživanje dva naroda na štetu trećeg uvelo u višegodišnju ratnu tragediju, Izetbegović predlaže isti scenarij.
– Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović je i dalje stava da neće da preglasava, ali to će morati učiniti. Ja neću glasati protiv prethodne odluke Predsjedništva iz 2002. godine, a to je da je Sakib Softić agent BiH – rekao je juče Izetbegović, ne ostavljajući mogućnost da se priča oko revizije završi na drugačiji način od onog kako je sam zamislio.
Čović je odgovorio da ne bi trebalo da dođe do preglasavanja jer u tom slučaju ovog zajedničkog tijela više neće ni biti.
– Preglasavanja ne bi trebalo da bude jer bi nakon toga Predsjedništvo BiH trajno funkcionisalo na konceptu preglasavanja – rekao je Čović i dodao da će u odgovoru Međunarodnom sudu pravde, naglasiti da se zalaže za nepodsticanje bilo kakvih podjela u BiH.
Generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović ističe za portal SrpskaCafe da Izetbegović uporno pokušava privatizovati institucije BiH.
– Međutim, one nisu njegove već institucije tri konstitutivna naroda. On svojim izjavama i djelovanjem želi da minorizuje dva ostala naroda, što mu sigurno neće poći za rukom jer i međunarodna zajednica zna da time krši Dejtonski mirovni sporazum i narušava definisanu strukturu Bosne i Hercegovine – kaže Petrović.
Naš sagovornik naglašava da međunarodna zajednica treba samo da se drži onog što je dogovoreno u Dejtonu 1995. godine.
– Ne sumnjam da će oni tako i raditi. U tom smislu, Bakir Izetbegović će ovdje biti žrtvovan jer je poznato svima da ga nakon 2018. godine neće biti na političkoj sceni jer neće biti kandidat za člana Predsjedništva BiH – zaključio je Petrović.
Potpredsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić ističe za naš portal da Bosna i Hercegovina i funkcioniše, kako tvrdi, samo na osnovu preglasavanja.
– Imate izbor, konsenzus ili preglasavanje. Ko god učestvuje u preglasavanju, obićemo se to od glavu. Bilo da će sam Izetbegović jednog dana biti preglasan, bilo da će država biti nestabilna jer preglasavanje ne može donijeti nikakvu vrstu stabilnosti. Ono ima znak jednakosti sa nestabilnošću – kaže Stevandić.
Prema riječima našeg sagovornika, jučerašnji dan, kao simbol preglasavanja, slavi se najviše kao inat Republici Srpskoj.
– Taj dan Bošnjacima služi samo kao prkos i inaćenje Srpskoj, Hrvati ga slave iz vlastitih interesa, a ne zato što se istinski identifikuju sa njim, Srbi ga ne slave uopšte. Niko ga ne slavi iz razloga što je to dan Bosne i Hercegovine – kaže potpredsjednik republičkog Parlamenta.
On dodaje da ne očekuje bilo kakvu reakciju međunarodne zajednice na Izetbegovićeve jednostrane poteze.
– OHR je faktički bio zatvoren kada je Bakir pravio haos, on se jednostavno samoukine i ne oglašava kada Bakir pravi paralelizam i destabilizaciju i kada pravi antiustavne i nemoralne poteze. OHR se tada pravi mutav. Dokazuju da su angažovani samo za ugrožavanje Republike Srpske – kaže za SrpskaCafe Stevandić.
Politički analitičar Radomir Nešković, u ranijem intervjuu za naš portal, naglasio je da trenutno država nije u krizi zbog same revizije nego zbog načina na koji se odlučuje u Bosni i Hercegovini.
– E to je upravo problem oko kojeg je i izbio sukob 1991. godine! Nažalost, sada smo se 2017. godine ponovo vratili na početak devedesetih i pitanje kako se u BiH donose odluke. Da li jedan član Predsjedništva BiH može da donosi odluke i da ga baš briga za ostala dva predstavnika ili se dvojica mogu udružiti pa preglasavati trećeg?! I jedna i druga varijanta je trenutno protivustavna – kaže za SrpskaCafe Nešković.
On dodaje da su vodeće svjetske zemlje u Bosni i Hercegovini pronašli model u Dejtonskom sporazumu po kojem se odlučuje konsenzusom.
– Tu je suština aktuelnog problema. Ako se odluka o pokretanju revizije odluči bez saglasnosti dva člana u Predsjedništvu, onda je ta odluka u ime BiH donesena na neustavan način što predstavlja težak problem. Onda i predstavnici druga dva naroda, naročito srpski, donijeće svoj paralelni stav i dostaviti ga sudu pa će to u Hagu da se “petlja” dok će u BiH propasti koalicija na državnom nivou te narednih 19 mjeseci država ostaje bez većine – navodi Nešković.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.