Dobar rezultat nezavisnih i novoformiranih političkih opcija na izborima u regionu dao je odličan povod mnogima u RS i BiH da krenu u tom pravcu i ponude nešto novo, suprotstavljeno kako vladajućim tako i opozicionim strukturama.
Tragom te ideje, Klub nezavisnog bloka u Parlamentarnoj skupštini BiH na sastanku Inicijativnog odbora za novo političko djelovanje i organizovanje u BiH najvio je 10 septembra osnivačku skupštinu novog političkog pokreta Narodni nezavisni blok – Pokret za Evropu.
Predsjedavajući inicijativnog odbora je Senad Šepić, a zamjenik je Fuad Kasumović,
gradonačelnik Zenice. Tim povodom Šepić je rekao kako je jedna od osnovnih potreba da “politiku vrate narodu, s obzirom na to da je ona danas ukradena od političkih elita”.
– Pozivamo sve građane u BiH da se uključe kako bi iznašli najbolja rješenja za sve. Želimo da promijenimo stanje i da ponudimo nova lica, novu vrijednost, vrijednost koja će moći dati rješenja za aktuelne probleme u BiH – kazao je Šepić.
Da li je BiH zrela za nezavisne političke predstavnike?
Ipak, koliko je sazrela politička situacija u BiH za stvaranje i uspjeh neke nove političke opcije koja neće biti priklonjena ni trenutnoj opoziciji ni vlasti, malo ko ima odgovor, posebno ako se zna da su u toku posljednjih 15 godina propali mnogi slični projekti.
Tako se u BiH 2004. godine pojavila nova opcija na političkom nebu, možda najsličnija hrvatskom Mostu, koja je udružila razne manje stranke i pojedince, čije je političko djelovanje bilo usmjereno na opštine i gradove iz kojih su dolazili, a sve sa ciljem da se donesu promjene u zemlji.
Zbog toga je i naziv ove nestranačke organizacije bio Pokret za promjene BiH u kojem su djelovali intelektualci iz svih naroda BiH, ali i mnogobrojni danas aktivni političari iz vladajućih i opozicionih stranaka.
U ovom Pokretu, koji je imao svesrdnu podršku Zapada, našli su se političari poput Beriza Belkića, Nikole Špirića, Šahbaza Džihanovića, Muhameda Filipovića, Tihomira Gligorića, Ahmeta Hadžipašića, Mirka Pejanovića, Nijaza Skenderagića, ali i mnogi stručnjaci iz različitih oblasti, poput Farisa Gavrankapetanovića, Slave Kukića, Dubravka Lovrenovića, Ivana Lovrenovića, Božidara Matića, Ede Numankadića i drugih.
Lični interesi kao prepreka
Ipak, Pokret za promjene nije doživio veći uspjeh, te je vrlo brzo počeo da se osipa, najviše zbog ličnih interesa pojedinaca.
Nekadašnji član Pokreta za promjene, a sada PDP-ovac, Tihomir Gligorić, prisjećajući se perioda kada je djelovalo ovo udruženje političkih istomišljenika, navodi da je osnovni problem što ta ideja nije zaživjela, netolerantnost ljudi koji su bili njegovi članovi.
– To je bila jedna dobra ideja, postavljena na zdravim osnovama, koja je trebala da donese
promjene i ponudi građanima nešto novo u odnosu na dotadašnje političke opcije. Ipak, mi smo imali problem u heterogenosti ljudi, koji su došli iz različitih političkih stranaka i opcija, zbog čega se teško dolazilo do kompromisa i dogovora. Zato je ova ideja i propala – rekao je Gligorić. On tvrdi da je i danas potrebna nova i svježa opcija na političkoj sceni RS i BiH, prije svega zbog zasićenosti kod građana trenutnim političarima i njihovim načinom upravljanja.
– Izvjesno je da se mora pojaviti neki takav pokret u BiH, jer su svi koji su danas u politici bili na vlasti, a nisu ništa učinili da poprave život građanima. Samo je pitanje kada i kako će se to odigrati, ali već postoje određeni pokušaji pojedinaca i grupa ljudi da se organizuju. Sigurno je da će u vremenu ispred nas neko napraviti ozbiljan program oko kojeg će se okupiti mnogi građani nezadovoljni i opozicijom i vasti, jer danas su svi političari za narod postali isti, što i nije daleko od stvarnosti. Ipak, ko god da se odluči da krene u tako nešto moram da naglasim, što znam iz vlastitog iskustva, da je to težak i mukotrpan posao. Posebno zato što je kod nas sistem takav da onemogućava novim političkim opcijama da rade, da se afirmišu, a najveći problem je nedostatak sredstava, koja velike partije dobijaju od tajkuna – navodi Gligorić.
Udruženje kao trening za partiju
Osvježenje je na pomolu i u Republici Srpskoj, gdje sve češće se pojavljuju udruženja i pokreti koji pretenduju da iz civilnih organizacija prerastu u političke igrače. Jedna od takvih, koja je do sad najviše učinila na svojoj promociji i pripremi za eventualnu političku borbu na izborima je Udruženje “ReStart Srpska”.
Predsjednik ovog udruženja Stefan Blagić ne krije da postoji mogućnost političkog angažmana u budućnosti, ali za sada, kako kaže, žele mijenjati stvari putem inicijativa, konkretnih prijedloga i protesta.
– Mi smo u ovom trenutku pokret, udruženje građana, koje apeluje na vlasti na svim nivoima da uvaže naša rješenja. Građanske inicijative imaju moć da zaustave štetne odluke
i da utiču na vlasti kod donošenja zakona. Jedan od takvih primjera desio se prije nekoliko mjeseci, kada su se stanovnici Banjaluke usprotivili građenju crkve na dječijem igralištu i uspjeli su u tome. Ipak, činjenica je da se ovakvim djelovanjem ne mogu sprovesti suštinske sistemske promjene, zato mi ne isključujemo mogućnost političkog angažmana u budućnosti – rekao je Blagić.
Politička analitičarka Ivana Marić naglašava da su birači siti dosadašnjeg načina po kojem djeluju političari, i to se može slobodno preslikati i na sve ostale zemlje u regionu. Ona tvrdi da bi, u ovakvom raporedu političkih snaga, u BiH nova nezavisna opcija ostvarila veliki uspjeh.
Nedorasli i smiješni
– Problem BiH je što to ne možemo nazvati trećom opcijom, već možda nekom desetom. Ipak, važno je naglasiti da postoji želja i potreba za svježim i novim političkim opcijama, ali jednostavno svi oni i koji su se pojavljivali nisu bili dovoljno politički zreli. To sad vidimo i na primjeru “Mosta” u Hrvatskoj, a tako je bilo i kod nas sa Demokratskom frontom Željka Komšića, koja je bila jedna vrsta osvježenja na političkoj sceni. Zbog te svoje nedoraslosti, koja nastaje nakon neočekivanog uspjeha na izborima, svi ti pokreti ili stranke postaju smješni i pokažu se gorima od onih koje želimo smjeniti – rekla je Marićeva.
Prema njenim riječima, činjenica je da su lokalni političari danas oni koji udruživanjem mogu da naprave promjene, ali pitanje je kako bi se snašli kasnije, kada bi došli na vlast.
– Politika na lokalu je drugačija od one na visokom nivou, jer ti političari su više u kontaktu sa ljudima, bolje znaju probleme građana i uživaju veće povjerenje ljudi, što im omogućava da u budućnosti budu faktor koji bi mogao da odlučuje o mnogim pitanjima – tvrdi Marićeva.
Kada smo pitali građane šta misle o ovoj ideji, generalno su se složili da nam je promjena potrebna
Građani žele promjene, ali za koga glasaju?
Milan Babić iz Prijedora kaže da su narodu dosadili i ovi na vlasti, a i oni u opoziciji. Već godinama se smjenjuju jedni te isti političari, a mi stalno nazadujemo i živimo sve gore.
– Ovdje je odavno došlo vrijeme da se pojavi neko novi i mlađi, ko bi dobio povjerenje građana, pa taman da ništa i ne uradi. U regionu već ima takvih primjera, a i kod nas bi trebalo da se krene tim putem i osnuje neka nova koalicija ili pokret, da bar ne moramo da biramo između lopovske vlasti i nesposobne opozicije – kaže Babić.
Prosvjetni radnik iz Lopara Dragan Lukić misli da bi neki naš “Most” mogla biti jedna od dobrih opcija, kada bi u njemu bili neki neopredjeljeni politički, i do sada neangažovani, građani.
– Ali u ovu opciju najčešće ulaze ljudi neispunjeni u svojim strankama, jer su im ciljevi bili veći nego što su njihove mogućnosti i poslije mnogih promjenjenih stranaka to im je još jedna opcija za ostvarivanje političkih ciljeva. Glasanje za pojedince iz svih stranaka bi bila bolja opcija, ali to je nemoguće sprovesti. Ja lično nisam za stvaranje neke vrste mosta, jer u takve saveze ulaze najviše preambiciozni, ili možda zaista pošteni ljudi, koje će ovi drugi na kraju ugušiti već postojećom mrežom bivših političkih veza.
J. Škrbić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.