Imamo situaciju da je najveći dio od 75 javnih zdravstvenih ustanova nagomilao ogromne dugove, njih gotovo 60, ali i da petnaestak ustanova nemaju dugove. To pokazuje da se i u ovom sektoru može biti dobar domaćin!
Rekao je ovo lider PDP-a Branislav Borenović te dodao da pomenuti primjeri znače da je direktor u jednom domu zdravlja domaćin i odgovoran čovjek a u susjednoj opštini ne. Dodao je da je 2014. godine u svom ekspozeu Vlada RS obećala reformu Fonda zdravstvenog osiguranja i restrukturiranje njihovih obaveza, uz iznalaženje načina za dodatne uštede, od čega, kako je rekao, nije bilo ništa.
– Jedino što je Vlada RS učinila kada je riječ o reformi zdravstvenog sektora jeste najava o prelasku na trezorski sistem poslovanja. A tu nije riječ o suštinskoj reformi, nego jasnom dokazu problema elementarne finansijske likvidnosti zdravstvenog sektora – ističe lider PDP-a.
On dodaje da Fond zdravstvenog sistema nije dovoljno finansijski likvidan da redovno i uredno izmiruje svoje tekuće i dospjele obaveze.
Gašenje požara
– Vlada nije prezentovala plan na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti na koji način će biti obezbjeđena dugoročna finansijska stabilnost Fonda zdravstvenog osiguranja, odnosno zdravstvenog sistema uopšte. Zbog toga, u zdravstvenom, kao i svakom drugom sektoru, imamo ad hok politiku koja je od danas do sutra. Koja se svodi na gašenje požara i permanentno zaduživanje bez vizije, volje i želje da se stvari postave na strateškim i dugoročnim osnovama.
Borenović ističe da su ukupne obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja RS na dan 31. decembar 2016. godine iznosile su 453 miliona maraka.
– Kreditne obaveze Fonda na isti dan su 185 miliona maraka. I te podatke smo dobili kao odgovore na poslanička pitanja iz Ministarstva zdravlja, kako ne bi bilo ko mogao da ih osporava – kaže on.
Predsjednik PDP-a je potom pitao zašto su dugovanja javnih zdravstvenih ustanova premašila iznos od pola milijarde maraka.
– I ta brojka najbolje oslikava stanje u zdravstvenom sektoru RS! Dugovanja javnih zdravstvenih ustanova Srpske, prema podacima dobijenim od Poreske uprave, po osnovu poreza i doprinosa na dan 31. decembar 2015. godine, za poreze i doprinose iznose 216 miliona maraka, prema kreditnim zaduženjima 296 miliona maraka. Ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova na kraju 2015, iznosila su 513 miliona maraka. Dakle, više od pola milijarde maraka! Vjerovatno je taj iznos danas i veći – ističe Borenović.
On je dodao da je UKC Banjaluka dužan 195 miliona maraka, od čega za poreze i doprinose 72 miliona maraka.
– Bolnica u Doboju 32 miliona maraka, bolnica u Istočnom Sarajevu 43 miliona maraka itd. Kada su u pitanju domovi zdravlja, najveće obaveze ima Dom zdravlja Banjaluka, dug po osnovu poreza i doprinosa iznosi 5,2 miliona maraka, po drugim osnovama 10 miliona maraka. Dom zdravlja Trebinje 7,5 miliona maraka, Dom zdravlja u Modriči 5,5 miliona maraka, itd. Međutim, interesantno je da postoje bolnice i domovi zdravlja koji nemaju dugova.
Borenović je postavio pitanje i zašto su dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO deset puta veća nego 2012. godine, te iznose preko 113 miliona maraka.
– Dug zdravstevnih ustanova prema Fondu PIO 2012. je bio 12,5 miliona maraka, a prošle godine 113 miliona maraka! Dovoljno je reći da Klinički centar Banjaluka po osnovu doprinosa duguje preko 38 miliona maraka. I u posljednjih pet godina, od 2012. do 2016, za svoje radnike nije uplatio doprinose za PIO ukupno 42 mjeseca. Kasindol, u periodu od 2012. do 2016. nije 55 mjeseci uplatio doprinose! Doktori, medicinsko osoblje, nemaju plaćeno doprinose za PIO, doprinose za zdravstveno osiguranje. Pa zamislite apsurda. Liječe ljude a nemaju pravo da oni budu liječeni. Zat to nije apsurd? – upitao je Borenović.
U 2016. godini, dodao je, Klinički centar Banjaluka nije ni za jedan mjesec uplatio doprinose.
– Opšta bolnica Gradiška za 11 mjeseci nije uplatila, koliko ni bolnica u Istočnom Sarajevu! Bolnica u Doboju nijedan mjesec nije uplatila, baš kao ni bolnica u Foči. Ključno je i pitanje zašto većina javnih zdravstvenih ustanova ne izmiruje utvrđene obaveze o odgođenom plaćanju poreznog duga? Zašto se ne izvršavaju obaveze po osnovu reprograma, koji je omogućen da olakša finansijsku situaciju tih ustanova?
I opet pojedine ustanove, dodaje, redovno uplaćuju dug po osnovu reprograma za poreze i doprinose a imamo i one koje nisu ni feninga uplatile, što znači, kaže Borenović, da postoje privilegovani ljudi koji mogu u ovom sistemu RS da rade šta hoće.
– Vlada nije reagovala da spriječi dugovanja zdravstvenih ustanova, nije izvršila restrukturiranje i reprogram obaveza Fonda zdravstvenog osiguranja, nije izvršila uštede u zdravstvenom sektoru koje se odnose na smanjenje troškova, nije obezbjedila dugoročnu stabilnost, kriva je za smjenu uspješnih direktora a u isto vrijeme ostanak onih koji se nisu pokazali – zaključio je Borenović.
Stanje najteže u istoriji
Borenović je pitao i zašto su potraživanja Fonda zdravstvenog osiguranja 280 miliona maraka.
– Budžetski korisnici duguju Fondu 103 miliona maraka! Tu nema odgovornosti trećih! Sve je unutar sistema RS i najveću odgovornost snosi Vlada jer je dozvolila da pojedinci ne plaćaju svoje obaveze zakonom utvrđene prema Fondu zdravstvenog osiguranja, od čega se ponovo finansira zdravstveni sektor RS.
Stanje je najteže u istoriji RS! I to je potpuno jasno. Ne zato što mi tako kažemo nego što to govore svi relevantni pokazatelji – ističe on.
Stanje daleko od katastrofe
Sa druge strane, ministar zdravlja Dragan Bogdanić smatra da je rasprava o zdravstvu u Narodnoj skupštini RS imala smisla dok su u njoj učestvovali poslanici koji su ljekari.
– Kasnije su se uključile “sveznalice”, koje ne želim da imenujem kako im ne bi pravio promociju, i onda je rasprava otišla u politikanstvo i izgubila svaki smisao – rekao je Bogdanić te dodao da stanje u zdravstvu Srpske “nije ništa gore od onog u regionu”.
Situacija nije idealna, ističe, ali je daleko od katastrofalne, “kako bi neki željeli da je prikažu”.
– Prioritet ministarstva je da se napravi pomak u finansiranju. Neki koraci su već poduzeti u prošloj godini. Tako je Fond zdravstvenog osiguranja smanjio obaveze za 20 miliona maraka, Univezitetsko-klinički centar je uspio da izmiri svoje obaveze. Očekujem da u ovoj godini zdravstveni sistem bude likvidan – ističe on i dodaje da dugovanja zdravstvenih ustanova, prema njegovim podacima, iznose oko 15 miliona maraka.
Kada je riječ o zdravstvenom osiguranju radnika, ministar Bogdanić ističe da niko u Republici Srpskoj nije bio uskraćen za liječenje, bez obzira da li ima ili nema osiguranje.
– I sa Fondom zdravstvenog i penzionog osiguranja je pronađen zajednički jezik, tako da uz pomoć jednokratnih uplata nijedan radnik neće biti oštećen.
Kada je riječ o povećanju plata zdravstvenim radnicima, Bogdanić ističe da sve zavisi od Savjeta ministara BiH i smatra da bi sav novac ostvaren od povećanja akciza trebalo da ide na povećanje plata zdravstvenim radnicima.
– Nema ni mnogobrojnog odlaska vrhunskih ljekara ili univerzitetskih profesora. Ministarstvo će učiniti sve da se ljekarima koji su u evidenciji Biroa za zapošljavanje nađu pozicije kako ne bi zaboravili stečeno znanje – zaključio je Bogdanić.
Pričati o platama
Kada je riječ o kadru sa srednjom stručnom spremom koji mahom odlazi u inostranstvo, Bogdanić ističe da su to uglavnom prekvalifikovani radnici iz cijele Bosne i Hercegovine.
– Stvaranje boljih uslova, gradnja novih objekata i povećanje plata, trebalo bi da smanji odlazak medicinskog kadra iz Srpske. Tome bi posebno pomogla i izmjena zakona, ali o tome bi trebalo da se razgovara i sa predstavnicima sindikata zdravstvenih radnika – zaključio je Bogdanić.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.