Inicijativa Srpske pravoslavne crkve prema Ministarstvu prosvjete i kulture RS za uvođenje vjeronauke u srednje škole samo je u interesu ove vjerske organizacije, a za samu djecu donosi ili dodatno opterećenje, ili obilježavanje i isključivanje onih koji je ne budu pohađali.
Ovo smatraju brojni sagovrnici SrpskaCafea koji se protive uvođenju vjeronauke u srednje škole, posebno ističući da djeca zapravu tu nemaju šta da uče 13 godina dok, na primjer, informatiku i jezike uče mnogo manje.
Banjalučko Udruženje „Zdravo da ste“ uputilo je tim povodom otvoreno pismo Ministarstvu prosvjete i kulture i SPC u kojem se, između ostalog, kaže da uvođenje vjeronauke u srednje škole predstavlja strateško djelovanje Srpske pravoslavne crkve u vezi sa sopstvenim interesima.
Ostala djeca će biti obilježena
– Djeci čiji roditelji ne odaberu pohađanje vjeronauke prilikom upisa u školu nisu obezbijeđeni adekvatni uslovi za popunjavanje vremena u vrijeme održavanja časova vjeronauke. Time se stvorila situacija u kojoj veliki broj roditelja bira vjeronauku samo kako djeca ne bi bila obilježena ili prepuštena sama sebi u školi – stoji u ovom pismu.
Iako neki direktori srednjih škola u Republici Srpskoj smatraju da uvođenje vjeronauke može „pozitivno doprinijeti zdravstveno-moralnom obrazovanju naših učenika“, postoji i mnogo onih koj smatraju da je to nepotrebno i suvišno.
Član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje Narodne skupštine RS Goran Đorđić smatra da su časovi vjeronauke u osnovnoj školi sasvim dovoljni i da nema potrebe da se ona uvodi i u srednje škole.
– Vjeronauka u osnovnim školama je dobra stvar i ako se ti časovi dobro provedu, onda je ona suvišna u srednjoj školi. Tada su učenici već odrasli, umiju da misle svojom glavom i da razvijaju svijest o vjeri i vjerama – istakao je Đorđić.
Šta se to uči 12 godina?
Novinarka Vesna Kerkez kaže da vjeronauka nije nauka i da nema potrebe da se izučava u redovnom školovanju. U obliku u kome već postoji, dodaje ona, nije joj mjesto ni u osnovnoj, a pogotovo ne u srednjoj školi.
– Bude li uvedena u srednje obrazovanje, makar i samo kao izborni predmet, daćemo legitimitet pojavi koja je stvar percepcije i uvjerenja, a ne činjenica i naučnih dokaza. Osim toga, šta se ima učiti 12 ili 13 godina iz vjeronauke? Pa djeca hemiju, fiziku, biologiju uče najviše osam godina, informatiku još manje, ali, eto, vjeronauka treba da se izučava tokom cijelog školovanja? Besmislica – kazala je Kerkez.
Za profesora matematike u banjalučkoj Gimnaziji Rastka Vukovića najvažniji predmeti u srednjim školama su srpski jezik, fizičko vaspitanje i naravno – matematika. Ostalo, dodaje on, treba dodavati pazeći da se ne pretjera.
– Đake ne treba preopteretiti unaprijed obaveznim, nepromjenljivim programima, nego im treba ostaviti prostora da se mogu prilagođavati lokalno, zavisno od potreba privrede, društva i učenika, bez čekanja na skupštinu i ministre. Zalažem se za taj princip tolerancije u zakonima. Za minimalizam zakona, da se sa što manje pokrije što više. Mislim da ta vrsta slobode, fleksibilnosti, obezbjeđuje brži razvoj – kazao je Vuković.
Crkva protiv mogućnosti izbora, udžbenici već spremni
Na kolegijumu koji je održan prošle sedmice u Ministarstvu razmatrana je ova inicijativa i donesena odluka da vjeronauka u srednjim školama bude izborni predmet. Ministarstvo je ponudilo još dva izborna predmeta za učenike koji ne žele da slušaju časove vjeronauke – etiku i kulturu i umjetnost, ali je crkva te prijedloge odbila.
Nekoliko dana kasnije o tome je govorio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon sastanka sa episkopom banjalučkim Jefremom. Dodik je istakao da omladina koja odrasta mora da bude upoznata sa svojom vjerom, kulturom, istorijom. Za vjeronauku su spremni i izdavači i zavodi, jer su prvi udžbenici već u štampi.
Goran Dakić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.