Zbog propusta u zakonodavstvu, brojne rijeke u BiH nemaju dovoljno visok vodostaj. Uprkos prethodnim obećanjima, nadležna ministarstva u Srpskoj i Federaciji BiH nisu uspjela izaći na kraj sa planovima za izgradnju hidroelektrana koji prijete da unište naše rijeke.
Danas operatori ovih postrojenja mogu preusmjeriti čitav riječni tok u cijevi, ostavljajući korita rijeka potpuno suhim.
Koalicija za zaštitu rijeka BiH ovom prilikom poziva stanovništvo da fotografiše suha korita svojih rijeka širom zemlje.
Pomozite nam da zajedno sačuvamo naše rijeke! To možete učiniti na ovaj način:
• posjetite vašu rijeku sa niskim vodostajem,
• fotografišite se zajedno sa suhim koritom ili snimite kratki video (30 sekundi),
• fotografiju i/ili video sa pratećim kratkim tekstom o tome zašto su vam rijeke važne pošaljite na koalicijazazastiturijekabih@gmail.com ili u inboks Facebook stranice Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine,
• koristite heštegove #SuhaKoritaRijekaBiH i #epp prilikom dijeljenja fotografija i videa na vašim ličnim profilima.
U ljetnim mjesecima, kada je sezona kupanja u rijekama, ljudi sve više nailaze na zabrinjavajuće niske vodostaje, često i isušena korita. Prema mišljenju ekologa, za to su krivi operatori malih hidroelektrana a nedostatak kapaciteta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ne doprinosi da se ovaj problem riješi.
– Imamo rijeku Ugar koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok, što je zaista tužno. Brojne hidroelektrane u našoj zemlji ne održavaju odgovarajući vodostaj i zato, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, imamo potpuno isušena korita. Ovakva praksa ima ogroman negativni uticaj na ekosistem, biodiverzitet, ali i na lokalne zajednice. Jedno od rješenja svakako jeste koncept ekološki prihvatljivog protoka – izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.
FBiH ima Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku, a koji je stupio na snagu 2013. godine. Međutim, Pravilnik je već tada bio prilično neprimjenjivo formulisan, te je danas u velikoj mjeri neupotrebljiv. S druge strane, u Republici Srpskoj ne postoji takav pravilnik.
U 2018. godini izvještaj UNECE-a kritikovao je trenutni status, sugerišući da se „provede program praćenja ekološki prihvatljivog protokaa i primijeni tamo gdje se ne primjenjuje“.
Stručnjaci Centra za životnu sredinu Banjauka i Arnike (Prag, Češka Republika) poslali su prijedlog nacrta pravilnika entitetskim ministarstvima, kao i drugim nadležnim institucijama. Uprkos primarnoj usklađenoj izjavi, prijedlog je ubrzo odbijen zbog nedostatka mjerenja i detaljnih istraživanja koje ove organizacije ne mogu da sprovedu jer za to su nadležne vodne agencije.
– Situacija u Bosni i Hercegovini je bez presedana; ne postoji druga zemlja u Evropi bez ikakvih pravila o ekološki prihvatljivom protoku, a najviše koristi od ove situacije imaju operatori hidroelektrana. Ovom prilikom pozivamo ministarstva da sastave obavezujući plan za primjenu sistema praćenja i da urede legislativu vezanu za ekološki prihvatljiv protok – izjavila je ekspertice Arnike Zuzana Vachunova.
Saopštenje
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.