Teza da kišna šuma Amazonija proizvodi petinu kiseonika na Zemlji nije tačna, piše National Geographic.
Skoro sav kiseonik na Zemlji potiče od okeana, a zalihe će potrajati milionima godina, međutim, mnogi su razlozi zbog kojih bi svijet trebalo da bude užasnut požarima u Amazoniji.
Skot Dening sa Univerziteta u Koloradu podsjetio je da skoro sav slobodan kiseonik u vazduhu proizvode biljke putem fotosinteze, a da se gotovo trećina kopnene fotosinteze obavlja u kišnim šumama, među kojima je Amazonija najveća.
Svake godine proizvedeni kiseonik potroše požari i živi organizmi – drveće stalno odbacuje mrtvo lišće, grane, korenje i drugi otpad, koji zauzvrat hrane ekosistem organizama. Time se, kako se navodi, najviše hrane insekti i mikrobi, ali svaki korak procesa troši kiseonik.
Ipak, uprkos činjenici da proizvodi pet do šest odsto kiseonika na Zemlji, Amazonija je bitna iz drugih razloga, prije svega zbog izvlačenja ugljen-dioksida iz atmosfere.
Zbog toga, naučnici kažu da nije odgovarajući ustaljeni naziv Amazonije “pluća planete”, već kišnu šumu porede sa džinovskim klima-uređajem.
– Amazonija je jedan od najznačajnijh faktora u usporavanju klimatskih promjena, zajedno sa tropskim šumama u centralnoj Africi i Aziji. Amazonija je takođe i riznica života, u njoj živi desetine hiljada biljnih i životinjskih vrsta, te zbog toga i predstavlja najraznovrsniji ekosistem na svijetu – navodi u tekstu.
Taj ekosistem prijete da unište klimatske promjene, nekontrolisana sječa i ljudski nemar.
National Geographic
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.