Uticaj koji bi klimatske promjene mogle imati na plodnu zemlju i zalihe hrane širom svijeta glavna su tema naučnog izvještaja panela Ujedinjenih nacija koje je danas predstavljeno u Ženevi.
Prema navedenom izvještaju, velika potrošnja mesa i mliječnih proizvoda na Zapadu imaju značajan uticaj na globalno zagrijavanje. U dokumentu, koji je pripremilo 107 naučnika za panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC), stoji da se efikasnijom upotrebom poljoprivrednog zemljišta može deponovati više stakleničkih gasova i da bi se mogao nahraniti veći broj ljudi ako se smanji konzumacija mesa i mesnih proizvoda, javlja BBC.
– Ne kažemo da svi trebaju da prestanu da jedu meso. Na nekim mjestima ljudi i nemaju drugog izbora. Ali je očito je da ga na Zapadu jedemo previše – rekao je ekolog Pete Smith sa Univerziteta Aberdeen.
Izvještaj takođe upozorava da planovi nekih vlada, da uzgajaju drveće te ga zatim spaljuju za proizvodnju električne energije, mogu ugroziti, zbog ograničenog zemljišta, proizvodnju hrane, osim ako se ne sprovede u ograničenoj mjeri.
Kako tlo može upiti stakleničke gasove?
Funkcija tla u okviru klimatskog sistema se često zanemaruje, ali ono je druga najveća deponija CO2 nakon okeana.
Naime, biljke apsorbuju CO2 iz atmosfere i skladište ga u tlo, a krčenje šuma i neefikasna poljoprivreda mogu oštetiti sposobnost naše zemlje da reguliše stakleničke gasove. Kada se uništi tlo, ugrožen je dalji razvoj biljaka, a ugljenik se oslobađa u atmosferu kao CO2.
Očekuje se da će klimatske promjene ubrzati ovaj proces jer visoke temperature podstiču razgradnju organskih tvari u tlu, povećavajući tako emisije stakleničkih gasova.
Bolje upravljanje zemljištem, uključujući kontrolisanu ispašu životinja i sadnju drveća, može povećati plodnost tla.
– Obradive površine se uništavaju prekomjernom eksploatacijom, što pogoršava klimatske promjene. Tlo je dio problema, ali ako ga efikasnije obrađujemo, ono može biti i dio rješenja za globalno zagrijavanje – rekao je Smith.
Sljedeći potez je na političarima
Vodeći političari trebali bi da razmotre rezultate izvještaja IPCC-a na idućoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 23. septembra u New Yorku.
IPCC je prošlog oktobra upozorio da je ograničavanje globalnog zagrijavanja na prosječni rast temperature do 1,5 stepeni Celzijusovih iznad nivoa predindustrijskog vremena jedino moguće sprovođenjem “brzih, sveobuhvatnih i do sad neviđenih promjena”.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015, zemlje potpisnice obavezale su se da će održati rast globalne temperature na nivo do dva stepena, dok bi najprihvatljivije bilo održati rast do 1,5 stepeni Celzijusovih u odnosu na nivoe iz 19. vijeka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.