Američki predsjednik Donald Tramp nedavno je izrazio želju da kupi Grenland, pri čemu treba napomenuti da nije riječ o članku iz tabloida.
Tramp je ozbiljno izrazio interes za kupovinu najvećeg svjetskog ostrva, koji je trenutno dio Danske. Od cijelog niza pitanja koja se javljaju kao reakcija na ovu Trampovu izjavu, CNN analizira pet ključnih.
1. Zašto?
Iako se na prvu čini besmislenim kupiti otok 80 odsto teritorije koju pokriva led i na kojem živi svega 60 000 ljudi, razlozi za to su više nego evidentni.
Grenland je vrlo bogat prirodnim resursima, uključujući željeznu rudu, olovo, cink, zlato, rijetke metale, uranijum i naftu, a većina njih je neiskorištena zbog ledenog pokrova nad 80 odsto površine.
Međutim, zbog globalnog otopljenja led na Grenlandu topi se sve brže. Upravo su američki naučnici ove godine uočili dva najveća otapanja leda u istoriji Grenlanda, a spomenuta erozija ledenog pokrova bitno bi olakšala iskopavanje resursa na ostrvu.
Drugi bitan razlog je geopolitičke prirode jer SAD već ima uporište na ostrvu. Riječ je o vazdušnoj bazi Tule, smještenoj 1 207 km od arktičkog kruga, u kojoj je radarska stanica koja je dio američkog raketnog sistema.
Treći važan razlog je činjenica da Tramp želi ostavštinu po kojoj će ga pamtiti, a kupovina Grenlanda je upravo to.
2. Je li Grenland na prodaju?
Izgleda da nije.
– Grenland je bogat izvorima poput minerala, najčistijom vodom i ledom, ribom, morskim plodovima, obnovljivom energijom i potencijalom za avanturistički turizam. Otvoreni smo za poslovnu saradnju, ali nismo na prodaju – stoji u tvitu grenlandske vlade.
Grenland službeno pripada Danskoj, ali uživa visok stepen autonomije koja je dodatno povećana nakon referenduma 2008.
3. Je li ovo ludost?
Ne, bez obzira na to šta komentari na Tviteru govorili o tome.
Amerika je u prošlosti već pokušavala kupiti Grenland, i to u dva navrata: u 19. vijeku nakon kupovine Aljaske i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada su vođeni pregovori između tadašnjeg državnog sekretara Džejmsa Brnsa i danskog ministra spoljnih poslova.
4. Kupuje li SAD mnogo drugih država?
Ne. U prošlosti se to dogodilo svega nekoliko puta: 1803. kada je od Francuske kupljen ogromna teritorija Luizijane za 15 miliona dolara, 1867. kada je od Rusije za 7,2 miliona dolara kupljena Aljaska, 1898. kada su od Španije za 20 miliona dolara kupljeni Filipini te 1917. kada su od Danske kupljena Djevičanska Ostrva za 25 miliona dolara.
5. Kako ide ona uzrečica o Grenlandu i Islandu?
Grenland je pokriven ledom, a Island zelen, uprkos njihovim engleskim imenima (Greenland i Iceland), za koja treba kriviti Vikinge.
Poenta ovih pet pitanja je da Tramp kao predsjednik SAD-a ima mnogo ludih ideja. Kupovina Grenlanda je možda najneobičnija od njih, ali nikako ne i najgora.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.