Kako svjedoči jedan ljekar iz Oksfordšira u Engleskoj, stres u ozbiljnoj situaciji pomaže kako biste se usresrijedilii na pronalaženje brzih rješenja.
Naravno, previše stresa u delikatnoj situaciji dovodi do zakrčenja kognitivnih procesa mozga, tako da je granica između njegove djelotvornosti i štetnosti vrlo tanka.
Postoje ljudi koji tvrde da su pod pritiskom efektniji na poslu, ali postavlja se pitanje koja količina stresa je zapravo korisna.
Princip u psihologiji koji nosi naziv Džerks-Dodsonov zakon nalaže da porast adrenalina, odnosno, osjećaja uzbuđenja, prije obavljanja važnog zadatka, bilo da je riječ o poslu, ispitu na fakultetu, utakmici, kvalifikacija u slučaju sportista, može biti ključan podsticaj za njegovo uspješno izvršenje.
Zaključak je da se nadražajem vaše sposobnosti unapređuju, ali samo do određene tačke. U fiziološkom smislu ti se nadražaji mogu odnositi na ubrzan rad srca, povećan protok krvi kroz mozak ili određenu grupu mišića te oslobađanje glukoze kao goriva, što može biti korisno u slučaju krizne situacije ili kao odgovor na primamljiv izazov.
Ipak, ovaj psihološki princip ima i svojih propusta, sudeći po kritičarima. Koliko je pritisak pogodan po učinak osobe, zavisi i o njenom mentalnom sklopu. Neki ljudi, takozvani pesimisti, reaguju na pritisak jer su efektivniji kada se pomalo brinu. S druge strane, ima pojedinaca koji procvjetaju tek onda kada im je pružen podsticaj.
Podrazumijeva se da bilo koja vrsta stresnog pritiska na duže staze nije pogodna, ali postoje i pojedinci koji su zavisni o njemu jer su navikli da samo onda budu motivisani.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.