Mjere socijalne distance i ograničenog kretanja ostavile su traga na psihičko zdravlje svih, pa i zdravih osoba, kaže specijalista kliničke psihologije Klinike za ginekologiju i akušerstvo KC Srbije psihoterapeut Vesna Kostić.
Ona kaže da su mjere zabrane kretanja, socijale distance, karantina, samoizolacije uticale na strukturu ličnosti i mentalno funkcionisanje svih, izazivajući bijes, ljutnju, anksioznost, depresiju i tugu kao najčešće emotivne reakcije.
– Ovo je za sve bila vrlo stresna situacija i traumatičan period. Svi smo prošli emotivne bure tokom ove krize, niko nije ostao neokrnjen – kaže Kostić.
Ističe da je epidemija korona virusa bila izazov i za mlade i za stare i da je svima promijenila način života.
– Mladi su po 80 sati bili zatvoreni sa svojim porodicama, najmlađi su izgubili svakodnevnu rutinu kojoj žele da se vrate… Svako se u zavisnosti od mentalnih kapaciteta i strukture ličnosti, prilagođavao ili suprotstavljao situaciji – navodi Kostić.
Kod zdravih osoba vanredno stanje i uvedene mjere uticale su, prije svega, na kognitivne funkcije, ispoljavajući se kroz slabije pamćenje, pad koncentracije, negativne misli, a mnogi su se suočavali sa ‘”teškim emocijama”‘ – strahom od gubitka zdravlja, ekonomske egzistencije, nezivijesne budućnosti.
Takva osjećanja, upozorava Kostić, neće potpuno nestati ni kada se ukine vanredno stanje.
– Mnogi , na primjer, sada razmišljaju o vakcini protiv korona virusa i da li će biti obavezna, kada će proći ova pošast, šta dalje da rade… To su misli koje ne donose ništa dobro, a izazivaju nezdrave emocionalne reakcije – objašnjava Kostić.
Napominje da su u narednom periodu “svi pred testom odgovornosti” i da je važno kako ćemo se ponašati po ukidanju vanrednog stanja i da li ćemo uvažavati preporuke zdravstvene struke.
Svima koji se suočvaju sa anksioznošću ili osjećaju bijes, ljutnju ili krivicu savjetuje da potraže pomoć psihoterapeuta kako bi se redukovali strahove i nezdrave emocije.
– Neki će moći sami da to prevaziđu i nastave dalje, ali ima i onih koji nemaju kapacitet za to – napominje Kostić.
Dodaje da povratak normalnom životu podrazumijeva postavljajanje prioriteta i realnih ciljeva.
– Odlazak na more, na primer, u ovom trenutku ne treba planirati. Strpljenje je bilo glavno oružje u periodu epidemije, a ostaje i po ukidanju vanrednog stanja. Vraćanje svakodnevnim aktivnostima i uobičajenim navikama kao što je šoping, treba da ide korak po korak.
Ona smatra da smo se kao nacija “dobro držali” u krizi izazvanoj epidemijom korona virusa, a posebno stariji koje je pohvalila za poštovanje svih propisanih mera.
– Čini mi se da su, bez obzira na sve, oni najzadovoljniji jer imaju osećaj da se neko brinuo za njih i da su sve mjere uvedene da bi se oni sačuvali i zaštitili od ove pošasti – kaže Kostić.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.