Najvećim evropskim teleskopom za Sunce astronomi su uspjeli dobiti spektakularne fotografije naše matične zvijezde.
– To je kao da sa udaljenosti od jednog kilometra vidite savršeno izoštrenu sliku igle na fudbalskom terenu – navodi u saopštenju Leibniz-Institut für Sonnenphysik (KIS).
KIS je u saopštenju pridodao nekoliko fotografija, od kojih najviše plijenu pažnju slika sunčeve pjege sa donedavno teško zamislivom oštrinom najistnijih detalja. Riječ je o snimkama nastalima pomoću teleskopa GREGOR, smještenom na nadmorskoj visini od 2 390 metara na planini Teide na ostrvu Tenerife na Kanarskim ostrvima.
Institut navodi da su ovim teleskopom uspjeli dobiti rezoluciju i jasnoću takvih razmjera da razaznaju detalje na Suncu širine samo 50 kilometara. Ako znamo da je Sunce od Zemlje na tako ogromnoj udaljenosti da svjetlosti treba čak osam minuta i 19 sekundi da je prevali, te da je Sunca promjera čak 1,4 miliona kilometara, takva razlučivost s takve udaljenost doista opravdava uporedbu Lucie Kleint, koja vodi ovaj solarni teleskop i koja potpisuje saopštenje.
– Bio je to uzbudljiv, ali i vrlo zahtjevan projekt. Za samo jednu godinu sasvim smo redizajnirali optiku, mehaniku i elektroniku kako bismo dobili slike najbolje moguće kvalitete – napisala je.
Najveći napredak u istraživanju ona i njeni saradnici uspjeli su postići u martu. Dok je Evropa patila okovana zimom, epidemijom korona virusa i lockdownom, oni su na planini na Tenerifeu, nedaleko od obala Zapadne Sahare, uspjeli sve na GREGOR-u posložiti tačno kako su planirali. Omelo ih je, istina, to što neko vrijeme nisu mogli promatrati nebo, jer – iako je riječ o ostrvu predivne klime “vječnog proljeća i ljeta” – planina je toliko visoka da su se oni našli blokirani sniježnim olujama.
Ali, jul je donio nagradu za sve ono što su napravili i za strpljivost. Španija se, kao i cijela Evropa, otvorila, bilo je vedro i oni su se ponovno okupili kako bi isprobali verziju teleskopa kako su ga pripremili.
Projekt je bio izrazito riskantan, ne samo zbog tehničke složenosti, nego i više zbog kratkog vremenskog roka u kojem su to namjeravali uspjeti i na kraju i uspjeli.
– Optike teleskopa su vrlo kompleksni sistemi ogledala, sočiva, prizmi, filtera i mase drugih elemenata. Ako bilo koji od svih tih elemenata ne bi bio savršen, zbog primjerice fabričke nesavršenosti, to bi se osjetilo na rezultatima cijelog sistema – opisali su.
Drugim riječima, ono što bi se dobilo, bilo bi razočarenje i frustrirajuće poput naočala koje vam ne odgovaraju dioptrijom. Problem u takvim situacijama s ovakvim teleskopima je u tome što je vrlo teško pronaći šta to tačno za nijansu u teleskopu promjera metar i pol nije savršeno pogođeno, pa da se popravi. I GREGOR je imao nekoliko takvih problema prije nego što su ga doveli do optičkog savršenstva.
– Primjerice, astigmatizam je jedan od takvih optičkih problema. On muči između 30 i 60 odsto čovječanstva, ali isto tako i teleskope – potrudili su se s Instituta dati “duha” svom saopštenju.
Konkretan problem na GREGOR-u ovom prilikom riješili su tako što su, nakon što su pronašli koja dva elementa su problematična, zamijenili ih odgovarajućim paraboličkim ogledalima, ispoliranima do preciznosti od šest nanometara. Kako su objasnili, riječ je o preciznosti do jedne desethiljadinke debljine prosječne ljudske vlasi kose.
N1
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.