Oblaci i kiša koji su nas dočekali pred Tekijom u Blagaju na našem šestom FAM tripu sa inicijativom Odmori u BiH, nisu uspjeli da pokvare ljepotu doživlja ovog prastarog i mističnog mjesta koje svake godine obilaze desetine hiljada turista, kako domaćih i rako inostranih.
Kao i svaki put do sada, na naše putovanje u kojem predstavljamo ljepote i ponudu domaćeg turizma, krenuli smo ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, te se zaputili na dvodnevno putovanje kako bismo obišli već pomenutu Tekiju u Blagaju, ali i srednjovjekovni grad Počitelj i na kraju čarobni Mostar.
Ranije smo putovali kroz “Ljutu Krajinu”, bili smo u Kantonu Tuzla, u Jajcu i Travniku, a na četvrtom putovanju bez daha su nas ostavili Tjentište i Trebinje, a na petom smo se i oduševili i razočarali “rasrkšćem civilizacija”, odnosno Trebinjem, Stocem i Neumom. Naš obilazak Hercegovine nastavili smo novim obilaskom čuvenih kulturnoistorijskih spomenika.
Naša prva stanica bila je u Mostaru, gdje smo se zadržali taman toliko da “bacimo oko” na veličanstvenu panoramu grada sa brda Fortica koja se nalazi na 500 metara nadmorske visine, gdje je Brdsko-biciklističko udruženje MTBA pokrenulo Sportsko-avanturistički park “Fortica”. Iz svoje ponude su nam izdvojili boravak u planinarskom domu, sportsko penjalište, zipline, kao i vidikovac.
Nakon fotografisanja panorame iz milion uglova i pošto nas je propisno produvao vjetar, putovanje smo nastavili prema Tekiji sa obećanjem da ćemo se u Mostar vratiti u povratku i posvetiti mu pažnju koju taj grad itekako zaslužuje. Smješten podno Starog grada Hercega Stjepana Vukčića Kosače, Blagaj je nastao još za vrijeme Rimskog carstva, a njegova Tekija u kojoj su ranije živjeli derviši i obaljali “zikir” (slavili Boga), smještena na vrelu rijeke Bune. Ovo mjesto danas je među najatrktvnijim turističkim destinacijama Hercegovine.
Izvor Bune nesumnjivo je jedan od najvećih i najčistijih u Evropi. Ona nadire iz pećine ispod stijene visoke 200 metara, a koja se nakon devet kilometara uljeva u Neretvu u blizini sela Buna.
Legenda kazuje da je turski sultan iz 16. vijeka toliko bio oduševljen Bunom da je naredio da se na izvoru sazida tekija za potrebe derviškog asketskog kulta i okupljanje Sufi – derviš bratstva i služila im je kao konačište za putnike.
Inače, Tekija na Buni u Blagaju je otvorena za posjetioce tokom čitave godine uz simbolično plaćanje ulaza od dvije marke, a posjeti je preko 100 000 posjetilaca.
Kiša i vjetar koji su nas presijecali tokom cijelog dana u Blagaju, spriječila nas je da odemo na Bunske kanale jer su do našeg dolaska već bili potopljeni, pa smo nakon ugodnog ručka u ribljem restoranu Laks, potražili odmor u hotelu.
Drugog dana putovanja, rano ujutro zaputili smo se u Počitelj, grad utvrđenje čije se postojanje prvi put spominje u povelji vojvode Stjepana Vukčića Kosače 1444. godine. Od 1463. do 1471. godine ovdje je bila smještena vojska ugarskog kralja Matije Korvina, a 1471. ga osvajaju Turci, kada je dodatno utvrđen i dobio orijentalni izgled. Nakon toga su izgrađeni vjerski objekti, škole, kuhinje i drugi objekti. Po dolasku Austro-Ugara ovaj grad Počitelj gubi svoj strateški značaj što dovodi do njegovog naglog propadanja. Nažalost, po dolasku na Počitelj nismo zatekli ama baš nikoga ko bi nam mogao malo više govoriti o njegovoj istoriji i legendama koje su poznate samo u ovom kraju, pa smo obilazak prošli sami, penjući se do najviše tačke, do kule. Pandemija je učinila svoje, pa ovaj jedini grad u BiH koji je u potpunosti u funkciji turizma, danas izgleda pust i napušten.
Po povratku iz Počitelja, kratko smo se zaustavili u čuvenom manastiru Žitomislić posvećenog Blagovještenju Presvete Bogorodice i definitivno jednoj od najljepše oslikanih pravoslavnih crkava. Nezaobilazno mjesto turista i prolaznika ovim krajem, Žitomislć je mjesto neprocjenjive vrijednosti, vjekovni duhovni i kulturni centar srpskog naroda. Manastir je u prethodnim ratovima više puta rušen, a 2005. godine je obnovljen i u njegovom krugu se nalazi i Muzej čija sadrži srpske, ruske i italo-kritske ikone neprocjenjive vrijednosti, iz perioda od 16. do 18. vijeka, među kojima se svojom ljepotom ističe ikona Bogorodice, jedan od četiri takva u svijetu, a djelo je ikonopisca Andreja Ricosa. Ovo je jedna od tri najznačajnije umjetničke kolekcije u BiH.
Za kraj putovanja ostavili smo Mostar, dragulj Hercegovine, prepoznatljiv po svom Starom mostu koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine i najpoznatija je atrakcija u BiH. Ovaj grad svake godine posjeti na stotine hiljada turista. Naravno, ove godine njihov broj ne daleko manji, ali opet ih ima i dolaze da se dive čuvenim skokovima. Prije obilaska Starog mosta mi smo se ipak zaputili u Muzej Hercegovine u okviru kojeg su i Muzej Stari most, spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića, te Interpretacijski centar MuM (Muzej u Mostaru). Doživljaj Mostara nije potpun bez šetnje Kujundžilukom, posjete Koski Mehmed-pašinoj džamiji, Kajtazovoj i Muslibegovića kući i Krivoj ćupriji.
Nažalost, osim prolaska pored kuće Alekse Šantića i čitanja stihova Emine sa zida muzeja, o velikom pjesniku od lokalaca ovog puta nismo čuli ništa više.
Ono po čumu su Mostar, ali i cijela Hercegovina poznati je hrana i gastro ponuda koja se malo gdje sreće. Mi smo ovog puta ugošćeni u restoranu Šadrvan nedaleko od Starog mosta gdje smo uživali u tradicionalnoj hrani i odličnoj usluzi. Sa nadom da se opet uskoro vratimo u ukusnu i mirisnu Hercegovinu, nakon divnog ručka, krenuli smo nazad kući.
Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju posjećuju domaće destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh.medija realizovano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promoviše turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.
A. Pisarević / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.