Da li je njemačka kancelarka Angela Merkel odgovorna za odugovlačenje na početku vakcinisanja protiv korona virusa, postavlja pitanje Deutsche Welle (DW) i navodi da druge zemlje vakcinišu brže i da nadležni ministar Špan želi da ubrza stvar.
DW navodi da je najtiražniji njemački list “Bild” 4. januara u tekstu pod naslovom “Ovako je Merkelova kočila kupovinu vakcine” objavio da je ministar zdravlja Jens Špan u junu htio da sklopi savez sa kolegama iz Francuske, Italije i Holandije, kako bi kod proizvođača vakcina AstraZeneka naručili 400 miliona doza vakcina protiv korone, ali i da ga je Merkel zaustavila.
Njemačka kancelarka navodno nije htjela da joj prigovaraju kako bez dogovora s ostalim članicama Evropske unije nabavlja vakcinu.
Ona se založila za riješenje Evropske komisije koje je obuhvatilo svih 27 zemalja EU.
Portparol njemačke vlade Štefen Zajbert je to u ponedjeljak u principu potvrdio:
– Svjesno smo tražili zajednički evropski pristup sa partnerima.
On je rekao da vlada stoji iza takvog pristupa.
Navodno je Evropska unija s vodećim proizvođačem Bajontek iz Majnca sklopila sporazum tek sredinom novembra, dok su Amerikanci već u julu naručili 600 miliona doza.
Ugur Šahin, šef firme Bajontek je za nedjeljnik “Špigel” rekao da ga je oklijevanje Brisela pri naručivanju vakcine začudilo.
Ministar Jens Špan, prema medijskim izvještajima, preispituje načine ubrzavanja vakcinisanja u Njemačkoj. Na primjer, Institut Robert Koh trebalo bi da provjeri mogućnost da se poveća vremenski razmak između primanja prve i druge doze, da bi se prvo vakcinisanje obavilo kod što više ljudi. Za sada je razmak najviše 42 dana.
Takođe, iz jedne flašice bi možda moglo da se uzima šest, umjesto pet vakcina kao do sada, jer izgleda da su flašice zaista prepunjene.
Od ponedjeljka su u više njemačkih federalnih jedinica počeli sa radom vakcinacioni centri. Ukupno ih je 440. Oni centri koji već neko vrijeme rade – recimo u Berlinu – izvještavaju o sporom početku, navodi DW.
Osim toga, nemačke pokrajine se ponašaju različito. Dok se u nekima ugrožene grupe, kao što su građani stariji od 80 godina, aktivno pozivaju da se vakcinišu, druge pokrajine uvele su sajt i telefonski broj na koji se prijavljuje. I često je nemoguće doći na red.
Čudi i činjenica da spremnost za vakcinisanje nije posebno velika, naročito među saradnicima medicinskih ustanova.
Jedna studija “Njemačkog interdisciplinarnog udruženja intenzivne i urgentne medicine” ustanovila je da polovina njegovatelja i četvrtina ljekara trenutno ne želi da se vakciniše, iz straha od dugoročnih posljedica.
DW
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.