Najbogatiji čovjek na svijetu, osnivač Amazona Džef Bezos, poslovnu karijeru započeo je na Njujorškoj berzi, ali je brzo shvatio potencijal interneta.
Iako je na berzi imao dobar i siguran posao, sa velikom platom, brinući se za računarski sistem banaka i investicionih firmi, brzo je odlučio da se sa suprugom odseli iz Njujorka u Sijetl i započne nešto u novom pravcu.
Poslovni plan Bezos je napisao u vožnji od Njujorka do Sijetla 1994. godine, a sve što je uslijedilo postavilo je stubove onlajn trgovine i mogućnosti interneta kakvog danas poznajemo.
Počeci sa prodajom knjiga
Kompanija Amazon.com je počela sa prodajom knjiga na internetu, a kasnije se proširila na široku ponudu proizvoda i usluga. Amazon je danas najveći prodavac na internetu, kao i svjetski lider u pružanju usluga vezanih za serversku infrastrukturu, kroz njihov program Amazon web services.
Kada se Bezos doselio u Sijetl, iznajmio je kuću. Upravo u iznajmljenoj kući Bezosi su i počeli sa onlajn radom 1995. godine. Sa još nekoliko ljudi, počeo je da razvija softver za elektronsku prodaju koji su ubrzo završili i testirali. Biznis-plan već su imali, a prodavali su knjige putem interneta. Bilo je to idealno vrijeme za počinjanje takvog posla, jer konkurencije skoro da nije ni bilo.
Internet je tek ulazio na velika vrata sa svim svojim mogućnostima. U prvim danima, počele su da stižu narudžbine za knjige. Posao je iz svoje kuće i garaže preselio u krug fabrika, gdje je iznajmio jedno skladište, ali i poslovne kancelarije.
Na ukupnoj površini radnog prostora od 120 metara kvadratnih, Bezos je počeo stvaranje svog carstva. Samo nekoliko dana poslije preseljenja firme, Džef je započeo saradnju sa kompanijom Yahoo, a narudžbine su počele da stižu u velikom broju.
Pionirski potez – ocjenjivanje
Za manje od godinu dana, imali su već u jednom satu čak 100 narudžbina knjiga. Zanimljivo je i to da je jedan od zaposlenih postavio zvono koje se oglašavalo svaki put kada bi neko naručio knjigu. Kažu da je zvono u početku predstavljalo veliku radost, a kasnije je izluđivalo sve zaposlene jer je neprestano zvonilo.
Jedan od pionirskih poteza Amazona bila je i mogućnost da potrošači ocjenjuju knjige na Amazonovom sajtu. Nikome nije bilo jasno zbog čega to Bezosu treba i zašto je to omogućio, računajući na to da potrošači neće kupiti one knjige koje nemaju dobre ocjene.
Međutim, Bezos nije tako mislio. Smatrao je da to samo može poboljšati prodaju, jer drugi potrošači na taj način pomažu onim potencijalnim da se lakše odluče za kvalitetnu robu. Tako prodaja može samo da raste. Pokazalo se da je Bezos i ovaj put bio u pravu.
Kada su 1997. godine i druge kompanije počele da prodaju robu putem interneta, mnogi su se pitali hoće li se Amazon održati. Međutim, on je postao još jači.
Izbjegnuto plaćanje poreza
Bezosova odluka da započne posao sa maloprodajom putem interneta poklopila se sa odlukom američkog Vrhovnog suda da upravo takvi trgovci ne moraju plaćati porez na promet u državama u kojim nisu i fizički prisutni.
Amazon je 2001. godine postao profitan, a posao se širio velikom brzinom. Amazon.com je pionir elektronske, odnosno onlajn kupovine, a Bezos je njime udario temelje interneta kakav danas poznajemo.
Zanimljivo je i to da je Bezos bio jedan od prvih akcionara koji je uložio u Google. Uložio je 250 000 dolara 1998. godine, da bi ta investicija donijela vrijednost od čak 3,1 milijardu dolara. Takođe, uložio je u jednu istraživačku firmu koja se bavi izučavanjem toga kako se može zaustaviti ili usporiti proces starenja.
Bezosov Amazon je danas najveći svjetski prodajni sistem na internetu. Zahvaljujući tome, 27. jula 2017. godine, postao je najbogatiji čovjek na svijetu sa bogatstvom tada procijenjenim na više od 90 milijardi dolara.
Danas, dvije godine kasnije, Forbs njegovo bogatstvo procjenjuje na više od 177 milijardi dolara. Vrijednost Amazona, bazirana na cijeni akcija, iznosi više od 900 milijardi dolara.
Investitor.me
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.